+4,0 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,9 °C → +4,0 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,5 °C → +2,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Južna Koreja: rizik 32 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,3 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Opasan | |
| 7,1 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 7,1 od 10 | Priobalna poplava | Visok | |
| 6,9 od 10 | Zemljotres | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti



















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: tropski cikloni.
Još na mapi: zemljotresi
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,6 | Cunami | Srednji | |
| 3,3 | Epidemije | Nizak | |
| 2,1 | Sukobi | Nizak | |
| 0,3 | Suša | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (6,6 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,0 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+220 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 3 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.270 mm, pa će porast do 2080. biti oko 17 % godišnje sume.
9,4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 20%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
4,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 62% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Tegu ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
1. mesto od 5, računajući od najbezbednije
3. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
23. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 3,60 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 96,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +21,0.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (96,3); Udeo obnovljive električne energije (93,4); Uvoz energije (84,6); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (3,6).
Udeo obnovljive energije 3,60 % ukupne energije | 96,3 |
Udeo obnovljive električne energije 6,59 % ukupne proizvodnje | 93,4 |
Uvoz energije 84,6 % potrošnje energije | 84,6 |
Potrošnja energije po stanovniku 5.439 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 79,0 |
Rizik od rečnih poplava 7,1 od 10 | 71,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 11,4 t CO2e po stanovniku | 56,8 |
Temperatura površine tla 16,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 42,6 |
Zaštita obale prirodnim staništima 63,7 od 100 | 36,3 |
Udeo uglja u električnoj energiji 32,6 % ukupne proizvodnje | 32,7 |
Stepen-dani grejanja 2.367 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 28,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 25,9 µg/m³ | 23,8 |
Energetska intenzivnost 5,11 MJ po dolaru BDP-a | 23,2 |
Stepen-dani hlađenja 869 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 20,7 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 5,69 dana | 3,6 |
Indeks suše (SPEI) 1,10 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Učešće u ekološkim sporazumima (100,0); Zaštićena područja (94,2); Kapacitet brana (90,7); najmanje: Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0); Pripremljenost za katastrofe (0,0).
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 100,0 |
Zaštićena područja 5,90 % kopnene površine | 94,2 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 90,7 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 88,4 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 85,2 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 85,2 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 83,5 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 82,2 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 79,7 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 72,9 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 71,4 |
Rizik od zemljotresa 6,9 od 10 | 69,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 66,0 |
Indeks proizvodnje hrane 101 (2014-2016 = 100) | 64,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 60,4 |
Rizik od cunamija 5,6 od 10 | 56,0 |
Ugrožene vrste sisara 12 vrsta | 47,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala srednja ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 46,3 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 44,2 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Gubitak drvenog pokrivača 1,39 % površine šuma | 40,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 38,2 |
Šumska površina 64,1 % kopnene površine | 32,4 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 27,3 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 23,1 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 20,3 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 19,8 |
Poljoprivredno zemljište 16,1 % kopnene površine | 18,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 17,6 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 16,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 12,9 |
Poljoprivredni kapacitet veoma niska ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 12,8 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 12,1 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 9,4 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 9,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 7,0 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 93,6 % vodnih tela | 6,4 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 1,46 % BDP-a | 3,4 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 2,2 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,03 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Gustina naseljenosti (59,1); Rast BDP-a (57,3); Starenje stanovništva (53,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0).
Gustina naseljenosti 530 st./km² | 59,1 |
Rast BDP-a 1,01 % godišnje | 57,3 |
Starenje stanovništva 20,3 % stanovništva | 53,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 4,2 od 10 | 42,0 |
Rast prihoda domaćinstava 3,71 % godišnje | 40,2 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,40 % svih prihoda | 39,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 35,9 % odraslih | 32,7 |
Gini koeficijent 32,9 od 100 | 30,4 |
Stopa aktivnosti 71,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 27,4 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 78,9 % stope aktivnosti muškaraca | 25,7 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 14,7 % svih smrtnih slučajeva | 20,3 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 8,61 % udatih žena od 15 do 49 godina | 9,3 |
Bezbednost hrane 0,8 od 10 | 8,0 |
Stopa nezaposlenosti 2,68 % radne snage | 7,1 |
Očekivano trajanje života 83,6 godina | 4,2 |
Korisnici interneta 97,9 % stanovništva | 2,2 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,2 od 10 | 2,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,2 od 10 | 2,0 |
Zavisnost od pomoći 0,1 od 10 | 1,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,00 (1 = podjednako) | 1,0 |
Bolnički kreveti 12,8 na 1000 stanovnika | 0,9 |
Bezbedna pijaća voda 99,3 % stanovništva | 0,8 |
Pristup sanitarnim uslovima 99,3 % stanovništva | 0,7 |
Stopa fertiliteta 0,75 rođenja po ženi | 0,5 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 2,80 na 1000 živorođenih | 0,4 |
Ekonomska i socijalna prava 4,98 od 5 (5 = najbolje) | 0,2 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 101 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (68,1); Glas i odgovornost (32,5); Politička stabilnost (31,7); najmanje: Prijave patenata (0,0); Fizička infrastruktura (0,0); Komunikaciona infrastruktura (5,0).
Žene u parlamentu 20,3 % mesta | 68,1 |
Glas i odgovornost 0,88 na skali od -2,5 do +2,5 | 32,5 |
Politička stabilnost 0,92 na skali od -2,5 do +2,5 | 31,7 |
Kontrola korupcije 0,92 na skali od -2,5 do +2,5 | 31,5 |
Kvalitet regulative 1,00 na skali od -2,5 do +2,5 | 29,9 |
INFORM indeks upravljanja 2,9 od 10 | 29,0 |
Vladavina prava 1,20 na skali od -2,5 do +2,5 | 26,1 |
Izdaci za istraživanje i razvoj 4,94 % BDP-a | 22,1 |
Efikasnost vlade 1,50 na skali od -2,5 do +2,5 | 19,9 |
Smanjenje rizika od katastrofa 1,2 od 10 | 12,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 1,0 od 10 | 10,0 |
Naučni radovi 1.489 na milion stanovnika | 8,3 |
Komunikaciona infrastruktura 0,5 od 10 | 5,0 |
Fizička infrastruktura 0 od 10 | 0,0 |
Prijave patenata 3.598 na milion stanovnika | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (32,8); Lakoća poslovanja (30,4).
Obrazovanje dobra pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 32,8 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 30,4 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 25,0 |
Inovativnost veoma dobra pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 0,0 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Južna Koreja: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/KOR BibTeX
@misc{criora_atlas_KOR_2026,
author = {{Criora}},
title = {Južna Koreja: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/KOR},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.