+3,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,1 °C → +3,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,3 °C → +2,6 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Slovenija: rizik 33 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,9 od 10 | Zemljotres | Srednji | |
| 5,5 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti








Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,6 | Cunami | Nizak | |
| 3,0 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 2,0 | Epidemije | Nizak | |
| 0,6 | Sukobi | Slab | |
| 0,4 | Suša | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (3,5 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-12 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 2 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.240 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 1 % godišnje sume.
0,5%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 53% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Za ovaj grad UN ne daje posebnu procenu.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
3. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 39
17. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
28. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 23,4 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 75,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +0,4.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (75,7); Potrošnja energije po stanovniku (68,4); Udeo obnovljive električne energije (63,9); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0).
Udeo obnovljive energije 23,4 % ukupne energije | 75,7 |
Potrošnja energije po stanovniku 3.025 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 68,4 |
Udeo obnovljive električne energije 36,1 % ukupne proizvodnje | 63,9 |
Rizik od rečnih poplava 5,5 od 10 | 55,0 |
Uvoz energije 48,9 % potrošnje energije | 48,9 |
Emisije CO2 po stanovniku 6,27 t CO2e po stanovniku | 44,8 |
Temperatura površine tla 14,8 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 39,3 |
Stepen-dani grejanja 2.825 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 34,2 |
Udeo uglja u električnoj energiji 20,6 % ukupne proizvodnje | 20,6 |
Energetska intenzivnost 3,15 MJ po dolaru BDP-a | 12,2 |
Zagađenje vazduha PM2,5 14,3 µg/m³ | 10,6 |
Stepen-dani hlađenja 338 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 8,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 98,6 od 100 | 1,4 |
Indeks suše (SPEI) 0,41 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (99,5); Projektovana promena godišnjeg oticaja (88,7); Poljoprivredni kapacitet (85,3); najmanje: Asfaltirani putevi (0,0); Zaštićena područja bioma (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,5 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 88,7 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 85,3 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 75,6 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 74,7 |
Indeks proizvodnje hrane 94,0 (2014-2016 = 100) | 70,6 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 62,5 |
Zaštićena područja 40,1 % kopnene površine | 60,0 |
Rizik od zemljotresa 5,9 od 10 | 59,0 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 57,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 55,1 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 52,8 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 52,3 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 51,8 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 51,0 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 47,7 |
Koeficijent zavisnosti od voda srednja ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 41,4 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 41,0 |
Ugrožene vrste sisara 8 vrsta | 41,0 |
Rizik od cunamija 3,6 od 10 | 36,0 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 35,9 |
Šumska površina 61,2 % kopnene površine | 35,5 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 35,2 |
Poljoprivredno zemljište 30,4 % kopnene površine | 34,8 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 29,9 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 86,8 % vodnih tela | 13,2 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,27 % površine šuma | 11,0 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 8,5 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 8,4 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 7,9 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 7,1 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 5,59 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 5,6 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 1,54 % BDP-a | 3,5 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,15 % BND-a | 0,8 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,16 % BND-a | 0,3 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,2 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 0,1 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 0,0 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (69,0); Izdaci za obrazovanje (68,4); Starenje stanovništva (58,2); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Upis u osnovnu školu (0,0); Pothranjenost (0,0).
Bolnički kreveti 4,11 na 1000 stanovnika | 69,0 |
Izdaci za obrazovanje 11,1 % javne potrošnje | 68,4 |
Starenje stanovništva 22,2 % stanovništva | 58,2 |
Rast BDP-a 1,06 % godišnje | 57,2 |
Prekomerna težina kod odraslih 54,9 % odraslih | 56,1 |
Rast prihoda domaćinstava 2,79 % godišnje | 45,8 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 4,4 od 10 | 44,0 |
Gustina naseljenosti 105 st./km² | 40,7 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 17,3 % svih smrtnih slučajeva | 24,2 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 83,3 % stope aktivnosti muškaraca | 21,2 |
Stopa aktivnosti 76,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 19,8 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 12,7 % stanovništva | 16,9 |
Pristup sanitarnim uslovima 84,5 % stanovništva | 16,5 |
Bezbednost hrane 1,4 od 10 | 14,0 |
Stopa fertiliteta 1,52 rođenja po ženi | 13,4 |
Korisnici interneta 90,8 % stanovništva | 9,5 |
Stopa nezaposlenosti 3,18 % radne snage | 8,5 |
Očekivano trajanje života 82,3 godine | 6,2 |
Ekonomska i socijalna prava 4,70 od 5 (5 = najbolje) | 5,8 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 10,0 % svih prihoda | 5,2 |
Gini koeficijent 24,7 od 100 | 4,7 |
Zavisnost od pomoći 0,2 od 10 | 2,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,2 od 10 | 2,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,01 (1 = podjednako) | 2,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,1 od 10 | 1,0 |
Bezbedna pijaća voda 99,6 % stanovništva | 0,5 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 2,30 na 1000 živorođenih | 0,2 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 101 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (66,4); Žene u parlamentu (44,2); Prijave patenata (43,3); najmanje: Fizička infrastruktura (1,0); Naučni radovi (5,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (13,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 2,13 % BDP-a | 66,4 |
Žene u parlamentu 35,6 % mesta | 44,2 |
Prijave patenata 105 na milion stanovnika | 43,3 |
Smanjenje rizika od katastrofa 4,1 od 10 | 41,0 |
Kontrola korupcije 0,63 na skali od -2,5 do +2,5 | 37,5 |
Kvalitet regulative 0,66 na skali od -2,5 do +2,5 | 36,8 |
INFORM indeks upravljanja 3,5 od 10 | 35,0 |
Politička stabilnost 0,88 na skali od -2,5 do +2,5 | 32,5 |
Vladavina prava 0,92 na skali od -2,5 do +2,5 | 31,6 |
Glas i odgovornost 1,10 na skali od -2,5 do +2,5 | 28,1 |
Efikasnost vlade 1,10 na skali od -2,5 do +2,5 | 27,9 |
Komunikaciona infrastruktura 1,5 od 10 | 15,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 1,3 od 10 | 13,0 |
Naučni radovi 1.929 na milion stanovnika | 5,0 |
Fizička infrastruktura 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (51,9); Inovativnost (49,3); Lakoća poslovanja (48,4).
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 51,9 |
Inovativnost srednja pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 49,3 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 48,4 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 33,9 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 27,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Slovenija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SVN BibTeX
@misc{criora_atlas_SVN_2026,
author = {{Criora}},
title = {Slovenija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/SVN},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.