+3,6 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,1 °C → +3,6 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,3 °C → +2,6 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Hrvatska: rizik 40 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,8 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 5,8 od 10 | Zemljotres | Srednji | |
| 5,8 od 10 | Cunami | Srednji | |
| 5,0 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti











Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: zemljotresi · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,8 | Suša | Nizak | |
| 2,6 | Epidemije | Nizak | |
| 0,8 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (4,2 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,6 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-52 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 13 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 990 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 5 % godišnje sume.
2,6%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 11% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Za ovaj grad UN ne daje posebnu procenu.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
9. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 39
33. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
53. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 6,8 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 68,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +17,0.
Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (68,0); Udeo obnovljive energije (64,6); Potrošnja energije po stanovniku (62,9); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).
Rizik od rečnih poplava 6,8 od 10 | 68,0 |
Udeo obnovljive energije 34,1 % ukupne energije | 64,6 |
Potrošnja energije po stanovniku 2.237 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 62,9 |
Uvoz energije 57,3 % potrošnje energije | 57,3 |
Temperatura površine tla 17,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 44,7 |
Emisije CO2 po stanovniku 4,83 t CO2e po stanovniku | 39,8 |
Zaštita obale prirodnim staništima 65,1 od 100 | 34,9 |
Udeo obnovljive električne energije 69,9 % ukupne proizvodnje | 30,1 |
Stepen-dani grejanja 2.116 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 25,6 |
Stepen-dani hlađenja 639 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 15,2 |
Zagađenje vazduha PM2,5 16,1 µg/m³ | 12,7 |
Energetska intenzivnost 2,75 MJ po dolaru BDP-a | 10,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 7,55 % ukupne proizvodnje | 7,6 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,04 dana | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,54 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Poljoprivredni kapacitet (93,9); Kapacitet brana (93,7); Projektovana promena prinosa žitarica (81,4); najmanje: Zaštićena područja bioma (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,3); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,5).
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 93,9 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 93,7 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 81,4 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 76,7 |
Zaštićena područja 24,1 % kopnene površine | 76,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 75,6 |
Indeks proizvodnje hrane 89,5 (2014-2016 = 100) | 74,2 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 72,0 |
Projektovana promena hidroenergije visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 67,3 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Koeficijent zavisnosti od voda visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 64,3 |
Šumska površina 34,8 % kopnene površine | 63,3 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 59,7 |
Rizik od zemljotresa 5,8 od 10 | 58,0 |
Rizik od cunamija 5,8 od 10 | 58,0 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 57,6 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 56,6 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 54,2 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 51,3 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 49,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 48,4 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 45,8 |
Ugrožene vrste sisara 10 vrsta | 44,7 |
Poljoprivredno zemljište 26,6 % kopnene površine | 30,3 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 30,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 29,8 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 26,1 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 22,4 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,37 % površine šuma | 14,7 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 90,9 % vodnih tela | 9,1 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 9,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 7,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 2,90 % BDP-a | 6,7 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 4,5 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 2,9 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 1,51 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 1,5 |
Iscrpljivanje šuma 0,15 % BND-a | 0,8 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,46 % BND-a | 0,8 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,5 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,3 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za obrazovanje (75,7); Prekomerna težina kod odraslih (67,7); Starenje stanovništva (62,1); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0).
Izdaci za obrazovanje 8,50 % javne potrošnje | 75,7 |
Prekomerna težina kod odraslih 64,2 % odraslih | 67,7 |
Starenje stanovništva 23,6 % stanovništva | 62,1 |
Bolnički kreveti 5,60 na 1000 stanovnika | 57,4 |
Rast BDP-a 3,40 % godišnje | 55,4 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 5,3 od 10 | 53,0 |
Gustina naseljenosti 69,0 st./km² | 35,9 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,80 % svih prihoda | 33,8 |
Stopa aktivnosti 70,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 28,5 |
Pristup sanitarnim uslovima 74,7 % stanovništva | 27,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 20,3 % stanovništva | 27,0 |
Rast prihoda domaćinstava 6,49 % godišnje | 23,3 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 82,6 % stope aktivnosti muškaraca | 21,9 |
Gini koeficijent 30,1 od 100 | 21,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 15,3 % svih smrtnih slučajeva | 21,3 |
Korisnici interneta 83,6 % stanovništva | 16,8 |
Zavisnost od pomoći 1,4 od 10 | 14,0 |
Bezbedna pijaća voda 87,3 % stanovništva | 13,6 |
Stopa nezaposlenosti 5,00 % radne snage | 13,5 |
Stopa fertiliteta 1,46 rođenja po ženi | 12,3 |
Očekivano trajanje života 78,9 godina | 11,2 |
Devojčice i dečaci u školi 1,04 (1 = podjednako) | 10,7 |
Ekonomska i socijalna prava 4,53 od 5 (5 = najbolje) | 9,2 |
Bezbednost hrane 0,6 od 10 | 6,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,4 od 10 | 4,0 |
Siromaštvo i razvijenost 0,2 od 10 | 2,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,1 od 10 | 1,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 5,60 na 1000 živorođenih | 1,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 101 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (78,2); Prijave patenata (63,3); Žene u parlamentu (48,1); najmanje: Fizička infrastruktura (2,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (4,0); Naučni radovi (8,3).
Izdaci za istraživanje i razvoj 1,39 % BDP-a | 78,2 |
Prijave patenata 19,9 na milion stanovnika | 63,3 |
Žene u parlamentu 33,1 % mesta | 48,1 |
Kontrola korupcije 0,13 na skali od -2,5 do +2,5 | 47,4 |
INFORM indeks upravljanja 4,5 od 10 | 45,0 |
Vladavina prava 0,42 na skali od -2,5 do +2,5 | 41,6 |
Kvalitet regulative 0,44 na skali od -2,5 do +2,5 | 41,3 |
Politička stabilnost 0,68 na skali od -2,5 do +2,5 | 36,3 |
Glas i odgovornost 0,74 na skali od -2,5 do +2,5 | 35,2 |
Efikasnost vlade 0,77 na skali od -2,5 do +2,5 | 34,6 |
Komunikaciona infrastruktura 1,4 od 10 | 14,0 |
Naučni radovi 1.481 na milion stanovnika | 8,3 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,4 od 10 | 4,0 |
Fizička infrastruktura 0,2 od 10 | 2,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (90,4); Lakoća poslovanja (55,9); Obrazovanje (51,3).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 90,4 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 55,9 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 51,3 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 40,3 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 37,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Hrvatska: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/HRV BibTeX
@misc{criora_atlas_HRV_2026,
author = {{Criora}},
title = {Hrvatska: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/HRV},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.