Criora

Хрватска Klimatski rizik i karta opasnosti

Region
Evropa
Podregion
Južna Evropa
Prihod
Visok dohodak, van OECD
ISO
HRV

Хрватска: sredina liste, pri čemu je upravljački rizik glavni pritisak.


Događaji uživo

Satni priliv podataka o katastrofama, prikazan pored stalnog rizika ispod. Otvori mapu uživo

Хрватска: koliko su rizici veliki, ukupno gledano?

Objedinjena ocena i njenih pet dimenzija. Više znači veći rizik.

Srednji 43 / 100

5 god.
  1. 48 Klima Srednji
  2. 40 Priroda +0.6 Nizak
  3. 22 Društvo Nizak
  4. 55 Upravljanje Srednji
  5. 51 Prilagođavanje -0.7 Srednji

Хрватска: koje opasnosti najviše prete?

Intenzitet fizičkih opasnosti. INFORM indeks rizika, 0 do 10.

  • 6.8PoplavaVisok

Хрватска u globalnom kontekstu

Rangirano po riziku u odnosu na srodne zemlje. Kliknite na bilo koju zemlju da otvorite njenu stranicu.

Хрватска: prognoza od 2050. do 2100.

Projektovana fizička promena pri umerenoj (SSP2-4.5) i visokoj (SSP5-8.5) putanji emisija.

Do 2080. pri visokoj putanji emisija Хрватска se zagreva za +3,8 °C, uz promenu godišnjih padavina od +4 mm.

+3,8 °C

Temperatura

20502080
Visoke emisije SSP5-8.5
+3,3 °C → +3,8 °C
Niske emisije SSP2-4.5
+2,3 °C → +2,7 °C

Najtopliji mesec +6,8 °C do 2080. (SSP5-8.5).

+4 mm

Padavine

20502080
Visoke emisije SSP5-8.5
+5 mm → +4 mm
Niske emisije SSP2-4.5
+22 mm → +17 mm

Najsuvlji mesec -2 mm do 2080. (SSP5-8.5).

0%

Vodni stres

20502080
Visoke emisije SSP5-8.5
0% → 0%
Trenutna putanja SSP3-7.0
0% → 0%

Udeo teritorije pod visokim ili ekstremnim vodnim stresom; danas 0%.

1,5%

Rečne poplave

20502080
Visoke emisije SSP5-8.5
2% → 1,5%
Niske emisije SSP2-4.5
2,3% → 2,3%

Teritorija izložena stogodišnjoj rečnoj poplavi; danas 1,3%.

Nivo mora

Хрватска: uz visoke emisije, stogodišnja priobalna poplava 2080. godine mogla bi da dosegne 6 najvećih gradova.

Split, Maks. dubina 3,3 mPoplava3 mOtvori mapu uživo© OpenStreetMap

Porast nivoa mora uz obalu

20502100
Visoke emisije SSP5-8.5
+0,21 m → +0,68 m
Niske emisije SSP2-4.5
+0,18 m → +0,49 m

Najveći ugroženi gradovi

StanovništvoMaks. dubina

Maks. dubina: najveća dubina vode u krugu od 12 km od centra grada pri stogodišnjoj priobalnoj poplavi 2080. godine, po scenariju RCP8.5 sa visokim porastom nivoa mora (95. percentil), bez uzimanja u obzir zaštite od poplava i sleganja tla. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz javnih podataka CMIP6 (WorldClim 2.1, medijana 5 modela, u odnosu na referentni period 1970-2000), WRI Aqueduct 4.0 i IPCC AR6. Mesečni i bioklimatski agregati, ne dnevni pragovni indeksi. Procene usmerene na budućnost, ne preračunati rizik lokacije.

Panel pokazatelja

Svaki pokazatelj na nivou izvora koji stoji iza gore navedenih dimenzija. Sortirajte po oceni, vrednosti ili nazivu.

Uvoz energije
61.9 % of energy use73.8
Rizik od poplava
6.80 0-1068.0
Potrošnja fosilnih goriva
68.0 % of total66.6
Udeo obnovljive energije
34.1 % of total energy64.6
Temperatura površine kopna
17.4 deg C change44.7
Indeks suše (SPEI)
-0.94 index37.5
Udeo obnovljive električne energije
69.9 % of total30.1
Stepen-dani grejanja
4340 degree days29.8
Zagađenje vazduha PM2,5
16.1 ug/m314.0
Energetska intenzivnost
2.75 MJ/$2017 PPP GDP13.9
Emisije CO2 po stanovniku
3.99 metric tons12.6
Potrošnja energije po stanovniku
2155 kg oil eq per capita12.6
Udeo uglja u električnoj energiji
11.0 % of total11.4
Emisije azot-suboksida po stanovniku
0.45 kt CO2e per capita10.6
Stepen-dani hlađenja
663 degree days9.1
Indeks toplote
0.00 index0.0
Pristup čistim gorivima
100 % population0.0

Ovi pokazatelji imaju rezoluciju na nivou lokacije. Ocenite svoju tačnu lokaciju.

Oceni lokaciju u zemlji Хрватска →

A šta na vašoj lokaciji?

Ocena zemlje je prosek. Dobijte potpunu raščlanjenost rizika za jednu adresu ili tačku unutar zemlje Хрватска.

Gde tačno?

Unesite adresu, grad ili znamenitost, a mi ćemo odrediti precizan profil rizika za tu tačku.

ilioznači je na mapi →
Mapa zemlje Хрватска
Označi na mapi Otvori mapu

Česta pitanja

Konkretni odgovori, izvedeni iz istih podataka prikazanih iznad.

  • Koliko je zemlja Хрватска rizična?

    Хрватска: sredina liste, pri čemu je upravljački rizik glavni pritisak. Njena ukupna ocena rizika je 43 od 100 (srednji), objedinjena iz izvora World Bank, INFORM indeks rizika i ND-GAIN indeks zemalja.

  • Šta najviše utiče na rizik zemlje Хрватска?

    Najveći pritisci zemlje Хрватска su upravljački (55, srednji) i adaptacioni (51). Njena najjača oblast je društveni (22).

  • Kako bi se klima zemlje Хрватска mogla promeniti do 2080. godine?

    Pod scenarijem visokih emisija (SSP5-8.5), oko 11% teritorije zemlje Хрватска pomera se ka toplijoj klimatskoj zoni do 2080. godine, podižući njen indeks pritiska klimatskih opasnosti sa 75 na 76 od 100. Ova projekcija zasnovana na Köppenovoj klasifikaciji je zasebna procena okrenuta budućnosti, odvojena od istorijskih ND-GAIN ocena.

  • Koliko će se Хрватска zagrejati do 2080?

    U scenariju visokih emisija (SSP5-8.5), Хрватска će se do 2080 zagrejati za oko +3,8 °C, uz promenu godišnjih padavina od +4 mm; uz niže emisije (SSP2-4.5) zagrevanje iznosi oko +2,7 °C. Na osnovu CMIP6 višemodelnih projekcija u odnosu na referentni period 1970-2000.

  • Koliko će porasti nivo mora uz obalu Хрватска?

    Nivo mora uz obalu Хрватска će do 2100 porasti za oko +0,68 m u scenariju visokih emisija (SSP5-8.5), a za oko +0,49 m uz niže emisije (SSP2-4.5). Na osnovu regionalne medijane projekcija IPCC AR6.

  • Kako će se promeniti vodni stres u Хрватска?

    Udeo teritorije Хрватска pod visokim vodnim stresom će se do 2080 promeniti sa 0% danas na 0% u scenariju visokih emisija (SSP5-8.5). Na osnovu projekcija WRI Aqueduct.

  • Kako će se promeniti izloženost rečnim poplavama u Хрватска?

    Udeo teritorije Хрватска izložen rečnim poplavama će se do 2080 promeniti sa 1,3% danas na 1,5% u scenariju visokih emisija (SSP5-8.5). Na osnovu projekcija rečnih poplava WRI Aqueduct.

  • Kada su podaci o riziku zemlje Хрватска poslednji put ažurirani?

    Ažurirano септембар 2026., na osnovu izvora World Bank, INFORM indeks rizika i ND-GAIN indeks zemalja.