+3,9 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,0 °C → +3,9 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,4 °C → +2,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Albanija: rizik 44 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,3 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 7,4 od 10 | Priobalna poplava | Visok | |
| 6,8 od 10 | Cunami | Visok | |
| 4,6 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti



















Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · suše · porast nivoa mora · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,6 | Epidemije | Nizak | |
| 3,4 | Suša | Nizak | |
| 1,2 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (7,1 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,4% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,9 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-120 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 13 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.280 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 9 % godišnje sume.
76%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 59%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 21% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
12. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 39
39. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
29. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 41,9 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 56,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet -18,8.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (56,5); Temperatura površine tla (48,8); Potrošnja energije po stanovniku (46,2); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,2); Energetska intenzivnost (6,1).
Udeo obnovljive energije 41,9 % ukupne energije | 56,5 |
Temperatura površine tla 19,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 48,8 |
Potrošnja energije po stanovniku 888 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 46,2 |
Rizik od rečnih poplava 4,6 od 10 | 46,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 74,0 od 100 | 26,0 |
Stepen-dani grejanja 2.102 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 25,4 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,79 t CO2e po stanovniku | 23,1 |
Uvoz energije 22,7 % potrošnje energije | 22,7 |
Indeks suše (SPEI) -0,43 (ispod 0: suvlje nego obično) | 17,1 |
Stepen-dani hlađenja 619 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 14,7 |
Pristup čistim gorivima 86,1 % stanovništva | 13,9 |
Zagađenje vazduha PM2,5 15,7 µg/m³ | 12,2 |
Energetska intenzivnost 2,06 MJ po dolaru BDP-a | 6,1 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,31 dan | 0,2 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena hidroenergije (100,0); Poljoprivredni kapacitet (93,0); Projektovana promena godišnjeg oticaja (88,0); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,8); Iscrpljivanje prirodnih resursa (1,4); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (2,7).
Projektovana promena hidroenergije veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 93,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 88,0 |
Rizik od zemljotresa 8,3 od 10 | 83,0 |
Zaštićena područja 18,0 % kopnene površine | 82,1 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 81,0 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 79,8 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 79,3 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 74,0 |
Šumska površina 28,8 % kopnene površine | 69,6 |
Rizik od cunamija 6,8 od 10 | 68,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 66,6 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Kapacitet brana visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 63,5 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 62,4 |
Indeks proizvodnje hrane 105 (2014-2016 = 100) | 61,6 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 61,5 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 39,1 % vodnih tela | 60,9 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 59,0 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 55,3 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 55,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 48,2 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 44,7 |
Poljoprivredno zemljište 38,1 % kopnene površine | 43,8 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 39,3 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 15,5 % BDP-a | 35,9 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 30,1 |
Ugrožene vrste sisara 4 vrste | 30,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 26,4 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 26,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 24,1 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 19,8 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,41 % površine šuma | 15,9 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 10,9 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 10,8 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 10,3 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 8,6 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 6,6 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 4,79 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 4,8 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 3,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 2,7 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,80 % BND-a | 1,4 |
Iscrpljivanje šuma 0,14 % BND-a | 0,8 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (78,5); Izdaci za obrazovanje (69,0); Prekomerna težina kod odraslih (65,1); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (1,0).
Bolnički kreveti 2,90 na 1000 stanovnika | 78,5 |
Izdaci za obrazovanje 10,9 % javne potrošnje | 69,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 62,2 % odraslih | 65,1 |
Rast BDP-a 3,79 % godišnje | 55,1 |
Rast prihoda domaćinstava 2,36 % godišnje | 48,4 |
Starenje stanovništva 17,6 % stanovništva | 45,6 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 4,2 od 10 | 42,0 |
Zavisnost od pomoći 4,1 od 10 | 41,0 |
Gustina naseljenosti 88,1 st./km² | 38,6 |
Pristup sanitarnim uslovima 69,3 % stanovništva | 32,9 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 23,0 % svih smrtnih slučajeva | 32,8 |
Bezbedna pijaća voda 70,8 % stanovništva | 31,1 |
Stopa nezaposlenosti 10,9 % radne snage | 29,8 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 15,2 % udatih žena od 15 do 49 godina | 29,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 19,7 % stanovništva | 26,2 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 8,40 % svih prihoda | 26,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 83,4 % stope aktivnosti muškaraca | 21,0 |
Gini koeficijent 29,4 od 100 | 19,4 |
Stopa aktivnosti 77,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 18,6 |
Siromaštvo i razvijenost 1,7 od 10 | 17,0 |
Korisnici interneta 85,9 % stanovništva | 14,5 |
Bezbednost hrane 1,4 od 10 | 14,0 |
Stopa fertiliteta 1,34 rođenja po ženi | 10,4 |
Očekivano trajanje života 79,8 godina | 9,9 |
Devojčice i dečaci u školi 1,03 (1 = podjednako) | 7,0 |
Pothranjenost 5,40 % stanovništva | 5,4 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,5 od 10 | 5,0 |
Stopa pismenosti odraslih 97,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 3,3 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,2 od 10 | 2,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 9,20 na 1000 živorođenih | 1,9 |
Ekonomska i socijalna prava 4,90 od 5 (5 = najbolje) | 1,8 |
Nedavni šokovi 0,1 od 10 | 1,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 112 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (96,9); Prijave patenata (72,0); Kontrola korupcije (56,0); najmanje: Fizička infrastruktura (14,0); Komunikaciona infrastruktura (19,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (30,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,20 % BDP-a | 96,9 |
Prijave patenata 9,24 na milion stanovnika | 72,0 |
Kontrola korupcije -0,30 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,0 |
INFORM indeks upravljanja 5,3 od 10 | 53,0 |
Vladavina prava -0,04 na skali od -2,5 do +2,5 | 50,8 |
Politička stabilnost 0,09 na skali od -2,5 do +2,5 | 48,2 |
Glas i odgovornost 0,13 na skali od -2,5 do +2,5 | 47,5 |
Žene u parlamentu 35,0 % mesta | 45,1 |
Kvalitet regulative 0,30 na skali od -2,5 do +2,5 | 44,0 |
Naučni radovi 97,3 na milion stanovnika | 42,4 |
Efikasnost vlade 0,47 na skali od -2,5 do +2,5 | 40,6 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,2 od 10 | 32,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 3,0 od 10 | 30,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,9 od 10 | 19,0 |
Fizička infrastruktura 1,4 od 10 | 14,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (95,6); Lakoća poslovanja (63,7); Obrazovanje (49,5).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 95,6 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 63,7 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 49,5 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 41,9 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 33,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Albanija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/ALB BibTeX
@misc{criora_atlas_ALB_2026,
author = {{Criora}},
title = {Albanija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/ALB},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.