+4,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,0 °C → +4,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,4 °C → +2,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Kina: rizik 43 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,3 od 10 | Rečna poplava | Opasan | |
| 9,0 od 10 | Priobalna poplava | Opasan | |
| 9,0 od 10 | Cunami | Opasan | |
| 7,8 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti











Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: zemljotresi · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,7 | Zemljotres | Visok | |
| 5,3 | Epidemije | Srednji | |
| 4,6 | Suša | Srednji | |
| 3,4 | Sukobi | Nizak |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,0 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+92 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 820 mm, pa će porast do 2080. biti oko 11 % godišnje sume.
47%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 46%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 22% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Za ove gradove UN ne daje posebnu procenu.
Nanking, Čengdu, Harbin, Ćingdao, Čangčuen, Hefej, Čangdžou, Guejang, Huajan, Sjudžou, DaĆing, Jičang, Đilin, Ćićihar, Đining, Huajnan, Cuenji, Šijen, Sudžou, Fušun, Čifeng, Bensi, Čangdži i Lianshan ni po jednoj opasnosti ne spadaju u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
4. mesto od 5, računajući od najbezbednije
19. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
25. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 9,3 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 93,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +42,0.
Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (93,0); Udeo obnovljive energije (84,2); Udeo obnovljive električne energije (71,6); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (4,6); Pristup čistim gorivima (11,3); Stepen-dani hlađenja (15,2).
Rizik od rečnih poplava 9,3 od 10 | 93,0 |
Udeo obnovljive energije 15,2 % ukupne energije | 84,2 |
Udeo obnovljive električne energije 28,4 % ukupne proizvodnje | 71,6 |
Potrošnja energije po stanovniku 2.851 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 67,3 |
Udeo uglja u električnoj energiji 61,3 % ukupne proizvodnje | 61,5 |
Indeks suše (SPEI) -1,33 (ispod 0: suvlje nego obično) | 53,2 |
Emisije CO2 po stanovniku 9,32 t CO2e po stanovniku | 52,7 |
Stepen-dani grejanja 4.296 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 51,9 |
Temperatura površine tla 18,8 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 47,4 |
Zagađenje vazduha PM2,5 34,8 µg/m³ | 33,8 |
Energetska intenzivnost 6,30 MJ po dolaru BDP-a | 29,9 |
Uvoz energije 24,0 % potrošnje energije | 24,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 78,5 od 100 | 21,5 |
Stepen-dani hlađenja 641 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 15,2 |
Pristup čistim gorivima 88,7 % stanovništva | 11,3 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 7,21 dan | 4,6 |
Rizik najviše podižu: Zaštićena područja bioma (97,4); Rizik od cunamija (90,0); Poljoprivredni kapacitet (88,7); najmanje: Pripremljenost za katastrofe (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0).
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 97,4 |
Rizik od cunamija 9,0 od 10 | 90,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 88,7 |
Zaštićena područja 14,7 % kopnene površine | 85,4 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 85,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 83,6 |
Ugrožene vrste sisara 78 vrsta | 81,5 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 79,6 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 77,2 |
Šumska površina 24,0 % kopnene površine | 74,7 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 70,4 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 70,3 |
Rizik od zemljotresa 6,7 od 10 | 67,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Poljoprivredno zemljište 55,4 % kopnene površine | 63,9 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 63,3 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 62,4 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 61,1 |
Indeks proizvodnje hrane 112 (2014-2016 = 100) | 56,6 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,3 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 41,5 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 41,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 40,3 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 36,7 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 36,6 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 34,6 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 34,6 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 33,4 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 29,5 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 26,6 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 25,6 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 6,78 % BDP-a | 15,7 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 12,3 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,29 % površine šuma | 11,7 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 88,5 % vodnih tela | 11,5 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 11,3 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 9,2 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 9,1 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 7,9 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 7,4 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 1,01 % BND-a | 1,8 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 1,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za obrazovanje (66,0); Bolnički kreveti (57,1); Rast BDP-a (54,2); najmanje: Stopa siromaštva (nacionalna) (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0).
Izdaci za obrazovanje 11,9 % javne potrošnje | 66,0 |
Bolnički kreveti 5,63 na 1000 stanovnika | 57,1 |
Rast BDP-a 4,96 % godišnje | 54,2 |
Gustina naseljenosti 150 st./km² | 44,7 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,30 % svih prihoda | 40,3 |
Gini koeficijent 36,0 od 100 | 40,1 |
Starenje stanovništva 14,9 % stanovništva | 38,1 |
Prekomerna težina kod odraslih 37,5 % odraslih | 34,6 |
Siromaštvo i razvijenost 3,4 od 10 | 34,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 68,9 % stanovništva | 33,3 |
Rast prihoda domaćinstava 5,19 % godišnje | 31,2 |
Stopa aktivnosti 74,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 23,1 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 84,7 % stope aktivnosti muškaraca | 19,7 |
Ekonomska i socijalna prava 4,19 od 5 (5 = najbolje) | 16,1 |
Očekivano trajanje života 78,0 godina | 12,5 |
Stopa nezaposlenosti 4,62 % radne snage | 12,4 |
Korisnici interneta 91,6 % stanovništva | 8,6 |
Bezbednost hrane 0,6 od 10 | 6,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,5 od 10 | 5,0 |
Stopa fertiliteta 1,01 rođenje po ženi | 4,9 |
Stopa pismenosti odraslih 96,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 4,6 |
Devojčice i dečaci u školi 1,01 (1 = podjednako) | 3,2 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 3,20 % svih smrtnih slučajeva | 3,1 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,3 od 10 | 3,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 5,70 na 1000 živorođenih | 1,0 |
Upis u osnovnu školu 99,6 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,4 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Zavisnost od pomoći 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 0 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Glas i odgovornost (84,4); Izdaci za istraživanje i razvoj (59,4); Vladavina prava (58,6); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (13,0); Prijave patenata (15,6); Naučni radovi (18,9).
Glas i odgovornost -1,72 na skali od -2,5 do +2,5 | 84,4 |
Izdaci za istraživanje i razvoj 2,58 % BDP-a | 59,4 |
Vladavina prava -0,43 na skali od -2,5 do +2,5 | 58,6 |
Žene u parlamentu 26,5 % mesta | 58,4 |
Kvalitet regulative -0,11 na skali od -2,5 do +2,5 | 52,2 |
Politička stabilnost 0,02 na skali od -2,5 do +2,5 | 49,6 |
Kontrola korupcije 0,07 na skali od -2,5 do +2,5 | 48,6 |
INFORM indeks upravljanja 4,5 od 10 | 45,0 |
Efikasnost vlade 0,62 na skali od -2,5 do +2,5 | 37,5 |
Fizička infrastruktura 3,4 od 10 | 34,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,0 od 10 | 30,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,0 od 10 | 20,0 |
Naučni radovi 637 na milion stanovnika | 18,9 |
Prijave patenata 1.010 na milion stanovnika | 15,6 |
Komunikaciona infrastruktura 1,3 od 10 | 13,0 |
Rizik najviše podižu: Društvena nejednakost (64,9); Obrazovanje (53,9); Lakoća poslovanja (40,5).
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 64,9 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 53,9 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 40,5 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 30,6 |
Inovativnost veoma dobra pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 0,0 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Kina: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/CHN BibTeX
@misc{criora_atlas_CHN_2026,
author = {{Criora}},
title = {Kina: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/CHN},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.