+3,9 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,9 °C → +3,9 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,4 °C → +2,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Japan: rizik 36 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 10,0 od 10 | Cunami | Opasan | |
| 9,7 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 9,4 od 10 | Priobalna poplava | Opasan | |
| 9,2 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Opasan |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti











Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: cunamiji.
Još na mapi: porast nivoa mora
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,8 | Rečna poplava | Visok | |
| 3,8 | Epidemije | Nizak | |
| 1,1 | Sukobi | Slab | |
| 0,4 | Suša | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,5 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,9 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+141 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 3 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.640 mm, pa će porast do 2080. biti oko 9 % godišnje sume.
0%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0,1%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 23% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
2. mesto od 5, računajući od najbezbednije
7. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
43. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 8,80 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 90,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +15,6.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (90,9); Uvoz energije (87,3); Udeo obnovljive električne energije (78,9); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (4,7); Zagađenje vazduha PM2,5 (9,0).
Udeo obnovljive energije 8,80 % ukupne energije | 90,9 |
Uvoz energije 87,3 % potrošnje energije | 87,3 |
Udeo obnovljive električne energije 21,1 % ukupne proizvodnje | 78,9 |
Rizik od rečnih poplava 7,8 od 10 | 78,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 3.006 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 68,2 |
Emisije CO2 po stanovniku 7,84 t CO2e po stanovniku | 49,2 |
Temperatura površine tla 15,3 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 40,3 |
Indeks suše (SPEI) -0,84 (ispod 0: suvlje nego obično) | 33,4 |
Stepen-dani grejanja 2.518 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 30,5 |
Udeo uglja u električnoj energiji 30,1 % ukupne proizvodnje | 30,1 |
Zaštita obale prirodnim staništima 71,7 od 100 | 28,3 |
Stepen-dani hlađenja 739 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 17,6 |
Energetska intenzivnost 3,15 MJ po dolaru BDP-a | 12,2 |
Zagađenje vazduha PM2,5 12,8 µg/m³ | 9,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 7,35 dana | 4,7 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovani gubitak morske biodiverziteta (100,0); Rizik od cunamija (100,0); Rizik od zemljotresa (97,0); najmanje: Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0); Pripremljenost za katastrofe (0,0).
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 100,0 |
Rizik od cunamija 10,0 od 10 | 100,0 |
Rizik od zemljotresa 9,7 od 10 | 97,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 93,6 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 91,6 |
Zaštićena područja 15,1 % kopnene površine | 85,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 79,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 76,3 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 75,2 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 71,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 67,0 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 65,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 100 (2014-2016 = 100) | 65,7 |
Ugrožene vrste sisara 29 vrsta | 63,4 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 48,2 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 47,0 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,5 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 57,1 % vodnih tela | 42,9 |
Poljoprivredni kapacitet niska ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 39,4 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 38,9 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 36,6 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 36,6 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 36,5 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 35,0 |
Šumska površina 68,4 % kopnene površine | 27,9 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 24,1 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 20,5 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 14,6 |
Poljoprivredno zemljište 12,6 % kopnene površine | 14,2 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 13,2 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,21 % površine šuma | 9,0 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 8,4 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 4,9 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 4,7 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 0,94 % BDP-a | 2,2 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 0,8 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,01 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Starenje stanovništva (79,8); Rast prihoda domaćinstava (60,6); Rast BDP-a (57,1); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Zavisnost od pomoći (0,0).
Starenje stanovništva 30,0 % stanovništva | 79,8 |
Rast prihoda domaćinstava 0,36 % godišnje | 60,6 |
Rast BDP-a 1,19 % godišnje | 57,1 |
Gustina naseljenosti 342 st./km² | 54,1 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 6,80 % svih prihoda | 46,8 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 4,3 od 10 | 43,0 |
Gini koeficijent 32,3 od 100 | 28,5 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 78,2 % stope aktivnosti muškaraca | 26,4 |
Prekomerna težina kod odraslih 24,0 % odraslih | 18,0 |
Korisnici interneta 85,5 % stanovništva | 14,9 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 9,94 % svih smrtnih slučajeva | 13,2 |
Stopa aktivnosti 82,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 10,6 |
Bezbednost hrane 0,8 od 10 | 8,0 |
Stopa fertiliteta 1,15 rođenja po ženi | 7,2 |
Stopa nezaposlenosti 2,45 % radne snage | 6,5 |
Očekivano trajanje života 84,0 godine | 3,6 |
Bolnički kreveti 12,6 na 1000 stanovnika | 2,7 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,2 od 10 | 2,0 |
Bezbedna pijaća voda 98,7 % stanovništva | 1,4 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,1 od 10 | 1,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,00 (1 = podjednako) | 0,9 |
Pristup sanitarnim uslovima 99,2 % stanovništva | 0,9 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 2,40 na 1000 živorođenih | 0,3 |
Ekonomska i socijalna prava 4,98 od 5 (5 = najbolje) | 0,2 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Zavisnost od pomoći 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 101 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (75,4); Izdaci za istraživanje i razvoj (45,8); Glas i odgovornost (27,9); najmanje: Fizička infrastruktura (1,0); Smanjenje rizika od katastrofa (3,0); Komunikaciona infrastruktura (8,0).
Žene u parlamentu 15,7 % mesta | 75,4 |
Izdaci za istraživanje i razvoj 3,44 % BDP-a | 45,8 |
Glas i odgovornost 1,11 na skali od -2,5 do +2,5 | 27,9 |
Kvalitet regulative 1,22 na skali od -2,5 do +2,5 | 25,6 |
Politička stabilnost 1,26 na skali od -2,5 do +2,5 | 24,8 |
Kontrola korupcije 1,45 na skali od -2,5 do +2,5 | 20,9 |
Vladavina prava 1,54 na skali od -2,5 do +2,5 | 19,2 |
INFORM indeks upravljanja 1,9 od 10 | 19,0 |
Naučni radovi 829 na milion stanovnika | 15,6 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 1,0 od 10 | 10,0 |
Efikasnost vlade 2,04 na skali od -2,5 do +2,5 | 9,2 |
Prijave patenata 1.770 na milion stanovnika | 8,7 |
Komunikaciona infrastruktura 0,8 od 10 | 8,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 0,3 od 10 | 3,0 |
Fizička infrastruktura 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (61,3); Društvena nejednakost (44,8); Lakoća poslovanja (37,5).
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 61,3 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 44,8 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 37,5 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 30,9 |
Inovativnost veoma dobra pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 0,0 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Japan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/JPN BibTeX
@misc{criora_atlas_JPN_2026,
author = {{Criora}},
title = {Japan: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/JPN},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.