Criora

Sjedinjene Države Klimatski rizik i karta opasnosti

Sjedinjene Države: rizik 37 od 100, nizak.

Region
Amerike
Podregion
Severna Amerika
Prihod
Visok
  1. Slab
  2. Nizak
  3. Srednji
  4. Visok
  5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

Glavne pretnje

Ocena Opasnost Rizik
8,4 od 10 Priobalna poplava Opasan
7,7 od 10 Zemljotres Visok
7,7 od 10 Vetar tropskih ciklona Visok
7,4 od 10 Rečna poplava Visok

Ispod su još 4 pretnje: cunami (7,2 od 10), epidemije (4,7 od 10), suša (4,2 od 10), sukobi (2,9 od 10).

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Mapa opasnosti

Natural Earth
Ne osećaju se Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: priobalne poplave.

Otvori veliku mapu

Još na mapi: rečne poplave · suše · požari


Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Zašto je ocena 37

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik
  1. 53 Klima i energija Srednji Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
  2. 48 Priroda 0,0 Srednji Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
  3. 21 Društvo Nizak Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
  4. 28 Rizik slabog upravljanja Nizak Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
  5. 36 Rizik slabe adaptacije +1,3 Nizak Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

Ocena Opasnost Rizik
7,2 Cunami Visok
4,7 Epidemije Srednji
4,2 Suša Srednji
2,9 Sukobi Nizak

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (7,0 od 10).

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
Više padavina nego obično: 14 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.Tampa i šira okolina, gde živi 5% stanovništva zemlje: više padavina nego obično, 17 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.
Decembar-februar
Los Anđeles i šira okolina, gde živi 7% stanovništva zemlje: više padavina nego obično, 16 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.Sijetl i šira okolina, gde živi 2% stanovništva zemlje: toplije nego obično, 16 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.
Januar-mart
Finiks i šira okolina, gde živi 7% stanovništva zemlje: više padavina nego obično, 15 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Jasan znak.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.

Na koje još zemlje utiče El Ninjo

Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+4,3 °C

Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0,0 °C+3,2 °C+2,7 °C+4,3 °C+3,2 °C1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+3,2 °C → +4,3 °C
Ako emisije prestanu da rastu
+2,7 °C → +3,2 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 4,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+59 mm

Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0 mm+46 mm+42 mm+59 mm+49 mm1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+46 mm → +59 mm
Ako emisije prestanu da rastu
+42 mm → +49 mm

Najsuvlji mesec: oko 1 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 800 mm, pa će porast do 2080. biti oko 7 % godišnje sume.

43%

Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

33%40%37%43%39%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
40% → 43%
Ako se emisije smanje
37% → 39%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 33%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

2,4%

Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

2,3%2,2%2,1%2,4%2,4%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
2,2% → 2,4%
Ako emisije prestanu da rastu
2,1% → 2,4%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 23% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada
Kontinentalna 46%
27%
24%
2050
38%
34%
27%
2080
30%
39%
29%
Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godineSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

San Mateo · Kopno pod vodom 21%Dubina vode na mapi 0 m3 mOtvori mapu uživoNatural Earth

Porast nivoa mora uz obalu

0,00 m+0,24 m+0,22 m+0,74 m+0,56 m1995-201420502100
Ako emisije nastave da rastu
+0,24 m → +0,74 m
Ako emisije prestanu da rastu
+0,22 m → +0,56 m

Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

  • Njujork · 19,2 mil. stanovnika
  • Los Anđeles · 12,7 mil. stanovnika Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,47 g), na mekom jači. Jače nego u 97% velikih gradova sveta.
  • Long Bič Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,47 g), na mekom jači. Jače nego u 97% velikih gradova sveta.
  • Irvajn Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,36 g), na mekom jači. Jače nego u 92% velikih gradova sveta.
  • Čikago · 9,04 mil. stanovnika
  • Hjuston · 6,89 mil. stanovnika Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 149 km/h (kategorija 1). Jače nego u 92% velikih gradova sveta. Obilne kiše: 19 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 82% velikih gradova sveta.
  • Dalas · 6,73 mil. stanovnika
  • Fort Vort Vrućina: 40 dana iznad 35 °C u 2025. godini. Više nego u 77% velikih gradova sveta.
  • Majami · 6,37 mil. stanovnika Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 165 km/h (kategorija 2). Jače nego u 95% velikih gradova sveta.
  • Fort Loderdejl Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 167 km/h (kategorija 2). Jače nego u 96% velikih gradova sveta.
  • Vest Palm Bič Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 165 km/h (kategorija 2). Jače nego u 95% velikih gradova sveta.
  • Atlanta · 6,27 mil. stanovnika
  • Filadelfija · 5,86 mil. stanovnika
  • Vašington · 5,6 mil. stanovnika
  • Finiks · 4,83 mil. stanovnika Vrućina: do 47,2 °C u 2025. godini. Više nego u 99% velikih gradova sveta.
  • Mesa Vrućina: do 46,3 °C u 2025. godini. Više nego u 99% velikih gradova sveta.
  • Boston · 4,4 mil. stanovnika
  • Sijetl · 3,58 mil. stanovnika Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,33 g), na mekom jači. Jače nego u 90% velikih gradova sveta. Priobalne poplave: 3,2% kopna oko centra (kvadrat 10 sa 10 km) stogodišnja poplava s mora prekrije slojem vode od najmanje 0,5 m; do 2080. 4,1%, ako emisije nastave da rastu. Više nego u 85% velikih primorskih gradova sveta. Obilne kiše: 16 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 75% velikih gradova sveta.
  • Detroit · 3,54 mil. stanovnika
  • San Dijego · 3,37 mil. stanovnika Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,26 g), na mekom jači. Jače nego u 86% velikih gradova sveta.
  • San Francisko · 3,36 mil. stanovnika Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,61 g), na mekom jači. Jače nego u 99% velikih gradova sveta.
  • Oukland Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,61 g), na mekom jači. Jače nego u 99% velikih gradova sveta.
  • Tampa · 3,04 mil. stanovnika Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 151 km/h (kategorija 1). Jače nego u 93% velikih gradova sveta.
  • Mineapolis · 3,04 mil. stanovnika Rečne poplave: do 1,2 m vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 96% velikih gradova sveta.
  • Las Vegas · 3 mil. stanovnika Vrućina: 71 dan iznad 35 °C u 2025. godini. Više nego u 87% velikih gradova sveta.
  • Denver · 2,99 mil. stanovnika
  • San Bernardino · 2,66 mil. stanovnika Zemljotresi: pustošni potresi na čvrstom tlu (0,84 g), na mekom jači. Najviša vrednost među velikim gradovima sveta.
  • San Antonio · 2,52 mil. stanovnika Vrućina: 50 dana iznad 35 °C u 2025. godini. Više nego u 82% velikih gradova sveta.
  • Baltimor · 2,39 mil. stanovnika Rečne poplave: do 1,5 m vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 97% velikih gradova sveta.
  • Ostin · 2,31 mil. stanovnika Vrućina: 68 dana iznad 35 °C u 2025. godini. Više nego u 86% velikih gradova sveta.
  • Sakramento · 2,27 mil. stanovnika Rečne poplave: do 2 m vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 97% velikih gradova sveta.
  • Portland · 2,26 mil. stanovnika Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,19 g), na mekom jači. Jače nego u 77% velikih gradova sveta.
  • Sent Luis · 2,26 mil. stanovnika
  • Orlando · 2,13 mil. stanovnika Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 151 km/h (kategorija 1). Jače nego u 93% velikih gradova sveta.
  • Indijanapolis · 1,92 mil. stanovnika Rečne poplave: do 69 cm vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 94% velikih gradova sveta.
  • San Hoze · 1,85 mil. stanovnika Zemljotresi: pustošni potresi na čvrstom tlu (0,66 g), na mekom jači. Jače nego u 99% velikih gradova sveta.
  • Sinsinati · 1,8 mil. stanovnika
  • Klivlend · 1,78 mil. stanovnika
  • Kanzas Siti · 1,75 mil. stanovnika Rečne poplave: do 3,6 m vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 99% velikih gradova sveta.
  • Kolambus · 1,75 mil. stanovnika
  • Pitsburg · 1,72 mil. stanovnika
  • Rali · 1,66 mil. stanovnika
  • Milvoki · 1,47 mil. stanovnika
  • Džeksonvil · 1,36 mil. stanovnika Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 139 km/h (kategorija 1). Jače nego u 90% velikih gradova sveta.
  • Providens · 1,22 mil. stanovnika
  • Memfis · 1,19 mil. stanovnika Obilne kiše: 20 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 85% velikih gradova sveta.
  • Bridžport · 973 hilj. stanovnika Priobalne poplave: 2,3% kopna oko centra (kvadrat 10 sa 10 km) stogodišnja poplava s mora prekrije slojem vode od najmanje 0,5 m; do 2080. 3,7%, ako emisije nastave da rastu. Više nego u 82% velikih primorskih gradova sveta.
  • Bufalo · 890 hilj. stanovnika
  • Bermingham · 879 hilj. stanovnika Obilne kiše: 16 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 75% velikih gradova sveta.

Za ovaj grad UN ne daje posebnu procenu.

  • Norfok Obilne kiše: 17 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 77% velikih gradova sveta.

Njujork, Čikago, Dalas, Atlanta, Filadelfija, Vašington, Boston, Detroit, Denver, Sent Luis, Sinsinati, Klivlend, Kolambus, Pitsburg, Rali, Milvoki, Providens i Bufalo ni po jednoj opasnosti ne spadaju u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

Sjedinjene Države u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 10,9 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 88,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +13,4.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (88,7); Potrošnja energije po stanovniku (81,8); Udeo obnovljive električne energije (79,7); najmanje: Uvoz energije (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0).

Udeo obnovljive energije
10,9 % ukupne energije
88,7
Potrošnja energije po stanovniku
6.359 kg ekvivalenta nafte po stanovniku
81,8
Udeo obnovljive električne energije
20,3 % ukupne proizvodnje
79,7
Rizik od rečnih poplava
7,4 od 10
74,0
Emisije CO2 po stanovniku
13,6 t CO2e po stanovniku
60,6
Temperatura površine tla
18,3 °C

Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze.

46,3
Stepen-dani grejanja
3.441 stepen-dan

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja.

41,6
Zaštita obale prirodnim staništima
81,5 od 100
18,5
Energetska intenzivnost
4,17 MJ po dolaru BDP-a
17,9
Stepen-dani hlađenja
666 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja.

15,8
Udeo uglja u električnoj energiji
15,7 % ukupne proizvodnje
15,7
Zagađenje vazduha PM2,5
7,81 µg/m³
3,3
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C
2,47 dana
1,6
Pristup čistim gorivima
100 % stanovništva
0,0
Indeks suše (SPEI)
0,19 (ispod 0: suvlje nego obično)
0,0
Uvoz energije
neto izvoznik: proizvodi 9 % više nego što troši
0,0

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta

Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke

APA

Criora. (2026). Sjedinjene Države: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/USA

BibTeX

@misc{criora_atlas_USA_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Sjedinjene Države: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/USA},
  urldate = {2026-11-13}
}

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.