+4,3 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,2 °C → +4,3 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,7 °C → +3,2 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Sjedinjene Države: rizik 37 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,4 od 10 | Priobalna poplava | Opasan | |
| 7,7 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 7,7 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Visok | |
| 7,4 od 10 | Rečna poplava | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti











Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: priobalne poplave.
Još na mapi: rečne poplave · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,2 | Cunami | Visok | |
| 4,7 | Epidemije | Srednji | |
| 4,2 | Suša | Srednji | |
| 2,9 | Sukobi | Nizak |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (7,0 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,3 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+59 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 800 mm, pa će porast do 2080. biti oko 7 % godišnje sume.
43%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 33%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2,4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 23% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.














Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Za ovaj grad UN ne daje posebnu procenu.
Njujork, Čikago, Dalas, Atlanta, Filadelfija, Vašington, Boston, Detroit, Denver, Sent Luis, Sinsinati, Klivlend, Kolambus, Pitsburg, Rali, Milvoki, Providens i Bufalo ni po jednoj opasnosti ne spadaju u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
2. mesto od 2, računajući od najbezbednije
11. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
46. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 10,9 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 88,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +13,4.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (88,7); Potrošnja energije po stanovniku (81,8); Udeo obnovljive električne energije (79,7); najmanje: Uvoz energije (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0).
Udeo obnovljive energije 10,9 % ukupne energije | 88,7 |
Potrošnja energije po stanovniku 6.359 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 81,8 |
Udeo obnovljive električne energije 20,3 % ukupne proizvodnje | 79,7 |
Rizik od rečnih poplava 7,4 od 10 | 74,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 13,6 t CO2e po stanovniku | 60,6 |
Temperatura površine tla 18,3 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 46,3 |
Stepen-dani grejanja 3.441 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 41,6 |
Zaštita obale prirodnim staništima 81,5 od 100 | 18,5 |
Energetska intenzivnost 4,17 MJ po dolaru BDP-a | 17,9 |
Stepen-dani hlađenja 666 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 15,8 |
Udeo uglja u električnoj energiji 15,7 % ukupne proizvodnje | 15,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 7,81 µg/m³ | 3,3 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 2,47 dana | 1,6 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,19 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 9 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovani gubitak morske biodiverziteta (100,0); Zaštićena područja (84,3); Projektovana promena prinosa žitarica (82,8); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,0).
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 100,0 |
Zaštićena područja 15,8 % kopnene površine | 84,3 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 82,8 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 78,6 |
Rizik od zemljotresa 7,7 od 10 | 77,0 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 76,6 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 72,5 |
Rizik od cunamija 7,2 od 10 | 72,0 |
Ugrožene vrste sisara 43 vrste | 70,6 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 70,1 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 101 (2014-2016 = 100) | 65,2 |
Šumska površina 33,9 % kopnene površine | 64,3 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 62,4 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 62,2 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 42,0 % vodnih tela | 58,0 |
Poljoprivredno zemljište 46,1 % kopnene površine | 53,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 51,9 |
Kapacitet brana srednja ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 45,4 |
Zavisnost od prirodnog kapitala srednja ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 45,0 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,6 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 42,1 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 32,9 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 28,2 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 28,2 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 28,2 |
Učešće u ekološkim sporazumima niska ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 24,7 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 21,4 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 20,7 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 20,5 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,51 % površine šuma | 19,2 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 18,1 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 12,3 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 12,0 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 10,4 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 8,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 7,6 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 2,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 0,96 % BDP-a | 2,2 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,82 % BND-a | 1,4 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (80,2); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (79,0); Prekomerna težina kod odraslih (77,8); najmanje: Pothranjenost (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (0,0).
Bolnički kreveti 2,68 na 1000 stanovnika | 80,2 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 7,9 od 10 | 79,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 72,4 % odraslih | 77,8 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 5,10 % svih prihoda | 68,8 |
Izdaci za obrazovanje 11,3 % javne potrošnje | 67,8 |
Rast prihoda domaćinstava 0,31 % godišnje | 60,9 |
Gini koeficijent 41,8 od 100 | 58,3 |
Rast BDP-a 2,16 % godišnje | 56,4 |
Starenje stanovništva 18,4 % stanovništva | 47,7 |
Gustina naseljenosti 36,8 st./km² | 28,8 |
Stopa aktivnosti 73,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 23,5 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 16,5 % svih smrtnih slučajeva | 23,1 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 84,0 % stope aktivnosti muškaraca | 20,4 |
Stopa fertiliteta 1,63 rođenja po ženi | 15,1 |
Stopa nezaposlenosti 4,20 % radne snage | 11,3 |
Očekivano trajanje života 78,9 godina | 11,2 |
Korisnici interneta 94,7 % stanovništva | 5,5 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 7,20 % udatih žena od 15 do 49 godina | 5,1 |
Upis u osnovnu školu 97,0 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 3,8 |
Devojčice i dečaci u školi 0,99 (1 = podjednako) | 3,6 |
Pristup sanitarnim uslovima 97,0 % stanovništva | 3,2 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,3 od 10 | 3,0 |
Bezbedna pijaća voda 97,6 % stanovništva | 2,6 |
Ekonomska i socijalna prava 4,92 od 5 (5 = najbolje) | 1,4 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 6,50 na 1000 živorođenih | 1,2 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,1 od 10 | 1,0 |
Zavisnost od pomoći 0 od 10 | 0,0 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Bezbednost hrane 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Politička stabilnost (56,0); Žene u parlamentu (54,6); Izdaci za istraživanje i razvoj (45,7); najmanje: Pristup zdravstvenoj zaštiti (6,0); Fizička infrastruktura (9,0); Naučni radovi (9,3).
Politička stabilnost -0,30 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,0 |
Žene u parlamentu 28,9 % mesta | 54,6 |
Izdaci za istraživanje i razvoj 3,45 % BDP-a | 45,7 |
Glas i odgovornost 0,64 na skali od -2,5 do +2,5 | 37,1 |
Vladavina prava 0,79 na skali od -2,5 do +2,5 | 34,2 |
Kontrola korupcije 0,87 na skali od -2,5 do +2,5 | 32,7 |
INFORM indeks upravljanja 3,0 od 10 | 30,0 |
Kvalitet regulative 1,01 na skali od -2,5 do +2,5 | 29,9 |
Smanjenje rizika od katastrofa 2,9 od 10 | 29,0 |
Efikasnost vlade 1,19 na skali od -2,5 do +2,5 | 26,2 |
Prijave patenata 790 na milion stanovnika | 18,6 |
Komunikaciona infrastruktura 1,7 od 10 | 17,0 |
Naučni radovi 1.369 na milion stanovnika | 9,3 |
Fizička infrastruktura 0,9 od 10 | 9,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,6 od 10 | 6,0 |
Rizik najviše podižu: Društvena nejednakost (64,9); Obrazovanje (52,4); Lakoća poslovanja (38,6).
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 64,9 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 52,4 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 38,6 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 31,7 |
Inovativnost veoma dobra pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 0,0 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Sjedinjene Države: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/USA BibTeX
@misc{criora_atlas_USA_2026,
author = {{Criora}},
title = {Sjedinjene Države: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/USA},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.