+2,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,9 °C → +2,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,5 °C → +1,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Jamajka: rizik 39 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,2 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Opasan | |
| 7,9 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 5,6 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 5,4 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,6 od 10).
Mapa opasnosti















Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: tropski cikloni.
Još na mapi: porast nivoa mora · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,7 | Suša | Nizak | |
| 2,1 | Sukobi | Nizak | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-146 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 8 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.250 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 12 % godišnje sume.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
9. mesto od 13, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
12. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
13. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Uvoz energije”: 113 % potrošnje energije za 2022. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 27,7, pa je razlika u odnosu na svet +72,3.
Rizik najviše podižu: Uvoz energije (100,0); Udeo obnovljive energije (89,1); Udeo obnovljive električne energije (87,2); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (2,1).
Uvoz energije 113 % potrošnje energije | 100,0 |
Udeo obnovljive energije 10,5 % ukupne energije | 89,1 |
Udeo obnovljive električne energije 12,8 % ukupne proizvodnje | 87,2 |
Stepen-dani hlađenja 3.059 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 72,7 |
Temperatura površine tla 27,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 65,3 |
Potrošnja energije po stanovniku 935 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 47,1 |
Emisije CO2 po stanovniku 2,84 t CO2e po stanovniku | 30,4 |
Zaštita obale prirodnim staništima 75,8 od 100 | 24,2 |
Energetska intenzivnost 3,85 MJ po dolaru BDP-a | 16,1 |
Zagađenje vazduha PM2,5 17,4 µg/m³ | 14,2 |
Indeks suše (SPEI) -0,18 (ispod 0: suvlje nego obično) | 7,0 |
Pristup čistim gorivima 93,0 % stanovništva | 7,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 3,29 dana | 2,1 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (100,0); Zaštićena područja (98,5); Pripremljenost za katastrofe (97,4); najmanje: Rizik od cunamija (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,3).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 100,0 |
Zaštićena područja 1,60 % kopnene površine | 98,5 |
Pripremljenost za katastrofe veoma visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 97,4 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 94,6 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 93,2 |
Rizik od zemljotresa 7,9 od 10 | 79,0 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 78,3 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 70,5 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 70,5 |
Gubitak drvenog pokrivača 3,43 % površine šuma | 69,3 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 66,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 55,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 55,4 |
Indeks proizvodnje hrane 113 (2014-2016 = 100) | 55,4 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 55,3 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 52,1 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 44,7 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 44,2 |
Poljoprivredno zemljište 38,5 % kopnene površine | 44,2 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,6 |
Šumska površina 56,2 % kopnene površine | 40,7 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka srednja ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 40,6 |
Ugrožene vrste sisara 7 vrsta | 38,8 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 63,0 % vodnih tela | 37,0 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 36,6 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 32,9 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 32,4 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 30,8 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 27,0 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 26,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 7,97 % BDP-a | 18,5 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 13,2 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 12,4 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 12,4 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 11,4 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 10,6 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 8,8 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,9 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,32 % BND-a | 0,6 |
Iscrpljivanje šuma 0,06 % BND-a | 0,3 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nedavni šokovi (100,0); Bolnički kreveti (88,3); Prekomerna težina kod odraslih (63,8); najmanje: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0); Pristup električnoj energiji (2,4); Upis u osnovnu školu (3,4).
Nedavni šokovi 10,0 od 10 | 100,0 |
Bolnički kreveti 1,65 na 1000 stanovnika | 88,3 |
Prekomerna težina kod odraslih 61,1 % odraslih | 63,8 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 5,70 % svih prihoda | 61,0 |
Rast BDP-a 0,08 % godišnje | 58,0 |
Gini koeficijent 39,9 od 100 | 52,4 |
Gustina naseljenosti 262 st./km² | 51,1 |
Zavisnost od pomoći 5,1 od 10 | 51,0 |
Izdaci za obrazovanje 17,9 % javne potrošnje | 49,0 |
Rast prihoda domaćinstava 2,27 % godišnje | 49,0 |
Siromaštvo i razvijenost 3,7 od 10 | 37,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 73,6 % stanovništva | 28,2 |
Bezbednost hrane 2,8 od 10 | 28,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 16,7 % svih smrtnih slučajeva | 23,4 |
Stopa aktivnosti 74,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 23,1 |
Očekivano trajanje života 71,6 godina | 22,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 82,6 % stope aktivnosti muškaraca | 21,9 |
Ekonomska i socijalna prava 3,94 od 5 (5 = najbolje) | 21,1 |
Starenje stanovništva 8,58 % stanovništva | 20,6 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 8,20 % stanovništva | 10,9 |
Stopa fertiliteta 1,35 rođenja po ženi | 10,5 |
Korisnici interneta 90,1 % stanovništva | 10,2 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,0 od 10 | 10,0 |
Pothranjenost 7,70 % stanovništva | 9,7 |
Stopa nezaposlenosti 3,29 % radne snage | 8,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,7 od 10 | 7,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 7,00 % udatih žena od 15 do 49 godina | 4,5 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 17,8 na 1000 živorođenih | 3,9 |
Upis u osnovnu školu 97,3 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 3,4 |
Pristup električnoj energiji 97,7 % stanovništva | 2,4 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (77,3); Žene u parlamentu (52,7); INFORM indeks upravljanja (52,0); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (18,0); Fizička infrastruktura (19,0); Smanjenje rizika od katastrofa (37,0).
Prijave patenata 5,64 na milion stanovnika | 77,3 |
Žene u parlamentu 30,2 % mesta | 52,7 |
INFORM indeks upravljanja 5,2 od 10 | 52,0 |
Kontrola korupcije -0,09 na skali od -2,5 do +2,5 | 51,8 |
Vladavina prava -0,03 na skali od -2,5 do +2,5 | 50,6 |
Kvalitet regulative 0,02 na skali od -2,5 do +2,5 | 49,7 |
Naučni radovi 59,2 na milion stanovnika | 48,6 |
Efikasnost vlade 0,19 na skali od -2,5 do +2,5 | 46,2 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,5 od 10 | 45,0 |
Politička stabilnost 0,54 na skali od -2,5 do +2,5 | 39,1 |
Glas i odgovornost 0,59 na skali od -2,5 do +2,5 | 38,1 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,7 od 10 | 37,0 |
Fizička infrastruktura 1,9 od 10 | 19,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,8 od 10 | 18,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (97,3); Obrazovanje (84,3); Društvena nejednakost (59,7).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 97,3 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 84,3 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 59,7 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 57,3 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 43,1 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Jamajka: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/JAM BibTeX
@misc{criora_atlas_JAM_2026,
author = {{Criora}},
title = {Jamajka: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/JAM},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.