+2,0 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,5 °C → +2,0 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,2 °C → +1,5 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Sent Vinsent i Grenadini: rizik 33 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,8 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Visok | |
| 4,6 od 10 | Zemljotres | Srednji | |
| 4,1 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (6,3 od 10).
Mapa opasnosti























+20 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Još na mapi: zemljotresi
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 1,8 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,5 | Suša | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,0 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-544 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 25 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.020 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 53 % godišnje sume.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
5. mesto od 13, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
5. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
4. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 5,10 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 94,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet +26,7.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (94,7); Udeo obnovljive električne energije (85,0); Stepen-dani hlađenja (79,1); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).
Udeo obnovljive energije 5,10 % ukupne energije | 94,7 |
Udeo obnovljive električne energije 15,0 % ukupne proizvodnje | 85,0 |
Stepen-dani hlađenja 3.328 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 79,1 |
Temperatura površine tla 25,0 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 60,1 |
Zaštita obale prirodnim staništima 69,0 od 100 | 31,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 23,9 µg/m³ | 21,5 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,31 t CO2e po stanovniku | 18,9 |
Pristup čistim gorivima 89,5 % stanovništva | 10,5 |
Energetska intenzivnost 2,43 MJ po dolaru BDP-a | 8,2 |
Indeks suše (SPEI) -0,12 (ispod 0: suvlje nego obično) | 4,7 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,06 dana | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zaštićena područja (99,6); Projektovana promena prinosa žitarica (93,4); Projektovana promena podzemnih voda (86,7); najmanje: Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Rizik od cunamija (0,0).
Zaštićena područja 0,50 % kopnene površine | 99,6 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 93,4 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 86,7 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 85,5 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 83,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 80,9 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 78,4 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 101 (2014-2016 = 100) | 65,0 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 56,2 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 48,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 46,7 |
Rizik od zemljotresa 4,6 od 10 | 46,0 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 43,8 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 41,9 |
Zavisnost od uvoza hrane srednja ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 41,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 38,4 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 30,8 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 30,2 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 29,4 |
Šumska površina 73,2 % kopnene površine | 22,8 |
Ugrožene vrste sisara 2 vrste | 20,5 |
Poljoprivredno zemljište 17,9 % kopnene površine | 20,3 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 10,7 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 10,3 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma niska ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 9,6 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 3,55 % BDP-a | 8,2 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 7,90 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 7,9 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 5,3 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 2,8 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,05 % površine šuma | 2,1 |
Iscrpljivanje šuma 0,02 % BND-a | 0,1 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,02 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nedavni šokovi (96,0); Bolnički kreveti (76,1); Zavisnost od pomoći (72,0); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Upis u osnovnu školu (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0).
Nedavni šokovi 9,6 od 10 | 96,0 |
Bolnički kreveti 3,21 na 1000 stanovnika | 76,1 |
Zavisnost od pomoći 7,2 od 10 | 72,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 61,5 % odraslih | 64,3 |
Izdaci za obrazovanje 12,6 % javne potrošnje | 63,9 |
Rast BDP-a 3,39 % godišnje | 55,4 |
Gustina naseljenosti 260 st./km² | 51,0 |
Stopa nezaposlenosti 18,0 % radne snage | 49,2 |
Starenje stanovništva 12,3 % stanovništva | 30,7 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 77,6 % stope aktivnosti muškaraca | 27,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 19,0 % svih smrtnih slučajeva | 26,8 |
Korisnici interneta 76,2 % stanovništva | 24,5 |
Ekonomska i socijalna prava 3,80 od 5 (5 = najbolje) | 23,9 |
Očekivano trajanje života 71,4 godine | 22,3 |
Siromaštvo i razvijenost 2,0 od 10 | 20,0 |
Stopa aktivnosti 77,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 18,6 |
Bezbednost hrane 1,8 od 10 | 18,0 |
Stopa fertiliteta 1,76 rođenja po ženi | 17,4 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,9 od 10 | 9,0 |
Pothranjenost 6,10 % stanovništva | 6,7 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,5 od 10 | 5,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 11,3 na 1000 živorođenih | 2,4 |
Devojčice i dečaci u školi 1,01 (1 = podjednako) | 1,4 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 111 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (79,1); Smanjenje rizika od katastrofa (69,0); Kvalitet regulative (47,5); najmanje: Fizička infrastruktura (5,0); Komunikaciona infrastruktura (24,0); Politička stabilnost (25,5).
Žene u parlamentu 13,3 % mesta | 79,1 |
Smanjenje rizika od katastrofa 6,9 od 10 | 69,0 |
Kvalitet regulative 0,12 na skali od -2,5 do +2,5 | 47,5 |
Efikasnost vlade 0,22 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,6 |
Naučni radovi 81,9 na milion stanovnika | 44,5 |
INFORM indeks upravljanja 4,1 od 10 | 41,0 |
Vladavina prava 0,58 na skali od -2,5 do +2,5 | 38,4 |
Glas i odgovornost 0,61 na skali od -2,5 do +2,5 | 37,7 |
Kontrola korupcije 0,72 na skali od -2,5 do +2,5 | 35,5 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,6 od 10 | 26,0 |
Politička stabilnost 1,22 na skali od -2,5 do +2,5 | 25,5 |
Komunikaciona infrastruktura 2,4 od 10 | 24,0 |
Fizička infrastruktura 0,5 od 10 | 5,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (75,2); Lakoća poslovanja (53,5).
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 75,2 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 53,5 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 42,0 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Sent Vinsent i Grenadini: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/VCT BibTeX
@misc{criora_atlas_VCT_2026,
author = {{Criora}},
title = {Sent Vinsent i Grenadini: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/VCT},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.