Criora

Mauricijus Klimatski rizik i porast nivoa mora

Mauricijus: rizik 31 od 100, nizak.

Region
Afrika
Podregion
Istočna Afrika
Prihod
Viši srednji
  1. Slab
  2. Nizak
  3. Srednji
  4. Visok
  5. Opasan

Glavna pretnja, porast nivoa mora, ne ulazi u ocenu: svetske karte poplava po kojima INFORM računa ne vide ova ostrva, pa ovde nema ocene poplava s mora. Ocena 31 proizlazi iz ostalih pretnji i iz toga kako se zemlja s njima nosi.

Glavne pretnje

Ocena Opasnost Rizik
Porast nivoa mora Nije ocenjen
7,8 od 10 Vetar tropskih ciklona Visok
5,0 od 10 Epidemije Srednji
4,5 od 10 Cunami Srednji

Ispod su još 4 pretnje: suša (0,7 od 10), sukobi (0,4 od 10), zemljotres (0,1 od 10), rečna poplava (0,0 od 10).

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,0 od 10).

Nivo mora

0,00 m+0,23 m+0,20 m+0,76 m+0,58 m1995-201420502100
Ako emisije nastave da rastu
+0,23 m → +0,76 m
Ako emisije prestanu da rastu
+0,20 m → +0,58 m

Porast u odnosu na period 1995-2014, regionalna projekcija IPCC AR6 za ovu obalu.

Gradovi
Nema grada sa milion stanovnika

Otvori veliku mapu


Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Zašto je ocena 31

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik
  1. 17 Klima i energija Slab Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
  2. 33 Priroda +0,9 Nizak Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
  3. 17 Društvo Slab Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
  4. 46 Rizik slabog upravljanja Srednji Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
  5. 44 Rizik slabe adaptacije +2,5 Srednji Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

Ocena Opasnost Rizik
0,7 Suša Slab
0,4 Sukobi Slab
0,1 Zemljotres Slab
0,0 Rečna poplava Slab

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
Više padavina nego obično: 13 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

Na koje još zemlje utiče El Ninjo

Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,3 °C

Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0,0 °C+1,5 °C+1,1 °C+2,3 °C+1,6 °C1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+1,5 °C → +2,3 °C
Ako emisije prestanu da rastu
+1,1 °C → +1,6 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-130 mm

Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0 mm-88 mm-180 mm-130 mm-150 mm1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
-88 mm → -130 mm
Ako emisije prestanu da rastu
-180 mm → -150 mm

Najsuvlji mesec: oko 21 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 880 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 15 % godišnje sume.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 25% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada
25%
Tropska 75%
2050
Tropska 100%
2080
Tropska 100%
Umereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

Mauricijus u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 8,60 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 91,1 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +15,8.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (91,1); Udeo obnovljive električne energije (78,3); Temperatura površine tla (63,6); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).

Udeo obnovljive energije
8,60 % ukupne energije
91,1
Udeo obnovljive električne energije
21,7 % ukupne proizvodnje
78,3
Temperatura površine tla
26,7 °C

Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze.

63,6
Potrošnja energije po stanovniku
1.172 kg ekvivalenta nafte po stanovniku
51,2
Stepen-dani hlađenja
2.117 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja.

50,3
Emisije CO2 po stanovniku
3,54 t CO2e po stanovniku
34,1
Udeo uglja u električnoj energiji
33,5 % ukupne proizvodnje
33,6
Zaštita obale prirodnim staništima
85,3 od 100
14,7
Energetska intenzivnost
2,15 MJ po dolaru BDP-a
6,6
Zagađenje vazduha PM2,5
9,15 µg/m³
4,8
Pristup čistim gorivima
99,1 % stanovništva
0,9
Rizik od rečnih poplava
0 od 10
0,0
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C
0 dana
0,0
Indeks suše (SPEI)
0,54 (ispod 0: suvlje nego obično)
0,0

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta

Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke

APA

Criora. (2026). Mauricijus: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MUS

BibTeX

@misc{criora_atlas_MUS_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Mauricijus: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/MUS},
  urldate = {2026-11-13}
}

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.