+2,3 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,5 °C → +2,3 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,1 °C → +1,6 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Mauricijus: rizik 31 od 100, nizak.
Glavna pretnja, porast nivoa mora, ne ulazi u ocenu: svetske karte poplava po kojima INFORM računa ne vide ova ostrva, pa ovde nema ocene poplava s mora. Ocena 31 proizlazi iz ostalih pretnji i iz toga kako se zemlja s njima nosi.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| Porast nivoa mora | Nije ocenjen | ||
| 7,8 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Visok | |
| 5,0 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 4,5 od 10 | Cunami | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,0 od 10).
Nivo mora
Porast u odnosu na period 1995-2014, regionalna projekcija IPCC AR6 za ovu obalu.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 0,7 | Suša | Slab | |
| 0,4 | Sukobi | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,3 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-130 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 21 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 880 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 15 % godišnje sume.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 25% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
1. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
1. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
1. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 8,60 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 91,1 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +15,8.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (91,1); Udeo obnovljive električne energije (78,3); Temperatura površine tla (63,6); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).
Udeo obnovljive energije 8,60 % ukupne energije | 91,1 |
Udeo obnovljive električne energije 21,7 % ukupne proizvodnje | 78,3 |
Temperatura površine tla 26,7 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 63,6 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.172 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 51,2 |
Stepen-dani hlađenja 2.117 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 50,3 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,54 t CO2e po stanovniku | 34,1 |
Udeo uglja u električnoj energiji 33,5 % ukupne proizvodnje | 33,6 |
Zaštita obale prirodnim staništima 85,3 od 100 | 14,7 |
Energetska intenzivnost 2,15 MJ po dolaru BDP-a | 6,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 9,15 µg/m³ | 4,8 |
Pristup čistim gorivima 99,1 % stanovništva | 0,9 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,54 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovani gubitak morske biodiverziteta (100,0); Zavisnost od uvoza energije (100,0); Kapacitet brana (98,2); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0).
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 100,0 |
Zavisnost od uvoza energije veoma visoka ranjivost Koliki deo energije se kupuje u inostranstvu. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 98,2 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 89,0 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 84,3 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 81,6 |
Šumska površina 19,5 % kopnene površine | 79,5 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 78,7 |
Indeks proizvodnje hrane 84,4 (2014-2016 = 100) | 78,2 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 66,8 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 65,7 |
Pothranjenost dece visoka ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 64,9 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 64,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 50,7 |
Poljoprivredno zemljište 43,0 % kopnene površine | 49,5 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 49,1 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora srednja ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 46,7 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 45,9 |
Rizik od cunamija 4,5 od 10 | 45,0 |
Poljoprivredni kapacitet srednja ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 41,4 |
Ugrožene vrste sisara 7 vrsta | 38,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 34,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 34,4 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 34,3 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 33,5 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 23,1 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 23,0 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 23,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 21,4 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 10,6 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 10,3 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 4,23 % BDP-a | 9,8 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 6,7 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,09 % površine šuma | 4,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 2,6 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 1,9 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,00 % BND-a | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,00 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (71,4); Gustina naseljenosti (61,0); Izdaci za obrazovanje (59,5); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) (2,0).
Bolnički kreveti 3,80 na 1000 stanovnika | 71,4 |
Gustina naseljenosti 625 st./km² | 61,0 |
Izdaci za obrazovanje 14,2 % javne potrošnje | 59,5 |
Rast BDP-a 3,15 % godišnje | 55,6 |
Prekomerna težina kod odraslih 51,1 % odraslih | 51,5 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 68,1 % stope aktivnosti muškaraca | 36,9 |
Starenje stanovništva 14,1 % stanovništva | 35,9 |
Stopa aktivnosti 68,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 31,0 |
Korisnici interneta 73,3 % stanovništva | 27,4 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 15,3 % svih smrtnih slučajeva | 21,2 |
Siromaštvo i razvijenost 1,9 od 10 | 19,0 |
Nedavni šokovi 1,9 od 10 | 19,0 |
Očekivano trajanje života 73,8 godina | 18,8 |
Stopa nezaposlenosti 5,64 % radne snage | 15,2 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,2 od 10 | 12,0 |
Stopa fertiliteta 1,44 rođenja po ženi | 12,0 |
Pothranjenost 8,70 % stanovništva | 11,5 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 8,40 % stanovništva | 11,2 |
Zavisnost od pomoći 1,1 od 10 | 11,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,45 od 5 (5 = najbolje) | 10,8 |
Devojčice i dečaci u školi 1,04 (1 = podjednako) | 10,4 |
Bezbednost hrane 1,0 od 10 | 10,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 1,0 od 10 | 10,0 |
Stopa pismenosti odraslih 94,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 8,1 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 15,4 na 1000 živorođenih | 3,3 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,2 od 10 | 2,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 107 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (96,0); Prijave patenata (79,1); Žene u parlamentu (71,9); najmanje: Fizička infrastruktura (1,0); Komunikaciona infrastruktura (13,0); Smanjenje rizika od katastrofa (19,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,26 % BDP-a | 96,0 |
Prijave patenata 4,74 na milion stanovnika | 79,1 |
Žene u parlamentu 17,9 % mesta | 71,9 |
INFORM indeks upravljanja 4,4 od 10 | 44,0 |
Kontrola korupcije 0,39 na skali od -2,5 do +2,5 | 42,1 |
Glas i odgovornost 0,61 na skali od -2,5 do +2,5 | 37,9 |
Vladavina prava 0,68 na skali od -2,5 do +2,5 | 36,5 |
Naučni radovi 189 na milion stanovnika | 34,1 |
Efikasnost vlade 0,86 na skali od -2,5 do +2,5 | 32,8 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 3,2 od 10 | 32,0 |
Kvalitet regulative 0,93 na skali od -2,5 do +2,5 | 31,4 |
Politička stabilnost 0,93 na skali od -2,5 do +2,5 | 31,4 |
Smanjenje rizika od katastrofa 1,9 od 10 | 19,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,3 od 10 | 13,0 |
Fizička infrastruktura 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (97,7); Obrazovanje (72,6); Društvena nejednakost (44,8).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 97,7 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 72,6 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 44,8 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 39,7 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 32,5 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Mauricijus: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MUS BibTeX
@misc{criora_atlas_MUS_2026,
author = {{Criora}},
title = {Mauricijus: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/MUS},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.