+3,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,3 °C → +3,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,8 °C → +2,3 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Eritreja: rizik 51 od 100, srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,8 od 10 | Suša | Srednji | |
| 5,6 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 4,0 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,1 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: zemljotresi · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,5 | Zemljotres | Nizak | |
| 2,3 | Sukobi | Nizak | |
| 1,3 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+148 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 290 mm, pa će porast do 2080. biti oko 50 % godišnje sume.
20%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 73%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,6%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.














Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
8. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
27. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
4. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 5,05 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 94,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +20,0.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (94,9); Temperatura površine tla (94,1); Pristup čistim gorivima (88,0); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,1); Emisije CO2 po stanovniku (4,5).
Udeo obnovljive električne energije 5,05 % ukupne proizvodnje | 94,9 |
Temperatura površine tla 41,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 94,1 |
Pristup čistim gorivima 12,0 % stanovništva | 88,0 |
Stepen-dani hlađenja 3.372 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 80,2 |
Indeks suše (SPEI) -0,90 (ispod 0: suvlje nego obično) | 36,2 |
Zagađenje vazduha PM2,5 32,4 µg/m³ | 31,1 |
Energetska intenzivnost 6,37 MJ po dolaru BDP-a | 30,3 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 44,7 dana | 28,5 |
Potrošnja energije po stanovniku 292 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 26,1 |
Udeo obnovljive energije 80,7 % ukupne energije | 16,3 |
Rizik od rečnih poplava 1,3 od 10 | 13,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 89,3 od 100 | 10,7 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,22 t CO2e po stanovniku | 4,5 |
Stepen-dani grejanja 10,4 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,1 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Zaštićena područja bioma (100,0); Kapacitet brana (99,7); najmanje: Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Rizik od cunamija (0,0); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (9,1).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,7 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 99,5 |
Zaštićena područja 3,00 % kopnene površine | 97,1 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 96,5 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 94,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 93,5 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 93,5 |
Šumska površina 8,63 % kopnene površine | 90,9 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 80,7 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture veoma visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 80,5 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 80,0 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 78,6 |
Zavisnost od uvoza hrane visoka ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 72,8 |
Poljoprivredno zemljište 62,7 % kopnene površine | 72,3 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 72,3 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 70,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 69,9 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 69,4 |
Koeficijent zavisnosti od voda visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 61,7 |
Indeks proizvodnje hrane 106 (2014-2016 = 100) | 61,1 |
Pothranjenost dece visoka ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 60,3 |
Ugrožene vrste sisara 16 vrsta | 52,8 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 49,1 |
Projektovana promena podzemnih voda srednja ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 46,6 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Rizik od zemljotresa 3,5 od 10 | 35,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 34,9 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 29,5 |
Zavisnost od uvoza energije niska ranjivost Koliki deo energije se kupuje u inostranstvu. | 26,1 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 23,1 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 11,5 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 11,2 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 11,2 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 9,1 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (93,2); Korisnici interneta (88,1); Siromaštvo i razvijenost (79,0); najmanje: Nedavni šokovi (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (7,8).
Bolnički kreveti 1,02 na 1000 stanovnika | 93,2 |
Korisnici interneta 14,3 % stanovništva | 88,1 |
Siromaštvo i razvijenost 7,9 od 10 | 79,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 37,0 % svih smrtnih slučajeva | 53,7 |
Bezbednost hrane 5,0 od 10 | 50,0 |
Stopa fertiliteta 3,68 rođenja po ženi | 49,4 |
Pristup električnoj energiji 54,4 % stanovništva | 48,2 |
Zavisnost od pomoći 3,2 od 10 | 32,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,88 (1 = podjednako) | 31,9 |
Zdravlje dece do 5 godina 2,6 od 10 | 26,0 |
Očekivano trajanje života 68,9 godina | 26,0 |
Gustina naseljenosti 28,6 st./km² | 26,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 2,0 od 10 | 20,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 86,6 % stope aktivnosti muškaraca | 17,7 |
Stopa nezaposlenosti 5,98 % radne snage | 16,2 |
Upis u osnovnu školu 89,7 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 13,0 |
Stopa aktivnosti 80,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 12,7 |
Prekomerna težina kod odraslih 17,2 % odraslih | 9,6 |
Starenje stanovništva 4,26 % stanovništva | 8,6 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 34,3 na 1000 živorođenih | 7,8 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Fizička infrastruktura (97,0); Glas i odgovornost (97,0); Kvalitet regulative (92,1); najmanje: Pristup zdravstvenoj zaštiti (61,0); Komunikaciona infrastruktura (61,0); Politička stabilnost (62,0).
Fizička infrastruktura 9,7 od 10 | 97,0 |
Glas i odgovornost -2,35 na skali od -2,5 do +2,5 | 97,0 |
Kvalitet regulative -2,11 na skali od -2,5 do +2,5 | 92,1 |
Vladavina prava -1,77 na skali od -2,5 do +2,5 | 85,4 |
INFORM indeks upravljanja 8,3 od 10 | 83,0 |
Kontrola korupcije -1,61 na skali od -2,5 do +2,5 | 82,2 |
Efikasnost vlade -1,53 na skali od -2,5 do +2,5 | 80,5 |
Naučni radovi 10,1 na milion stanovnika | 69,8 |
Žene u parlamentu 22,0 % mesta | 65,5 |
Politička stabilnost -0,60 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,0 |
Komunikaciona infrastruktura 6,1 od 10 | 61,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,1 od 10 | 61,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (98,2); IKT infrastruktura (70,2).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 98,2 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 70,2 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 69,8 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Eritreja: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/ERI BibTeX
@misc{criora_atlas_ERI_2026,
author = {{Criora}},
title = {Eritreja: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/ERI},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.