+2,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,6 °C → +2,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,2 °C → +1,7 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Komorska Ostrva: rizik 46 od 100, srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,4 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (8,8 od 10).
Mapa opasnosti























+24 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Još na mapi: požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,9 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 2,1 | Cunami | Nizak | |
| 1,5 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,3 | Sukobi | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Suša | Slab | |
| - | Rečna poplava | Nije izmeren |
Na svetskim mapama poplava INFORM ovde niko ne živi tamo gde dopire nabujala reka, dok mapa WRI u delu o klimi niže pokazuje deo kopna pod poplavom kakva dolazi jednom u sto godina. Mape INFORM mogu da ne vide manje reke, pa njihova nula ovde nije merenje.
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-190 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 16 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 910 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 21 % godišnje sume.
1,4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
4. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
13. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
11. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 0 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +25,0.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (100,0); Pristup čistim gorivima (89,6); Indeks suše (SPEI) (73,6); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).
Udeo obnovljive električne energije 0 % ukupne proizvodnje | 100,0 |
Pristup čistim gorivima 10,4 % stanovništva | 89,6 |
Indeks suše (SPEI) -1,84 (ispod 0: suvlje nego obično) | 73,6 |
Stepen-dani hlađenja 2.803 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 66,6 |
Temperatura površine tla 26,1 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 62,5 |
Udeo obnovljive energije 39,3 % ukupne energije | 59,2 |
Energetska intenzivnost 4,30 MJ po dolaru BDP-a | 18,7 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,51 t CO2e po stanovniku | 9,3 |
Zagađenje vazduha PM2,5 11,9 µg/m³ | 8,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 92,2 od 100 | 7,8 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,47 dana | 0,3 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zaštićena područja (99,4); Poljoprivredni kapacitet (99,1); Izdaci za zdravstvo po stanovniku (93,2); najmanje: Zaštićena područja bioma (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (0,8).
Zaštićena područja 0,70 % kopnene površine | 99,4 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 99,1 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 93,2 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 90,7 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 90,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 88,7 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 36,6 % BDP-a | 85,1 |
Poljoprivredno zemljište 71,5 % kopnene površine | 82,6 |
Šumska površina 17,0 % kopnene površine | 82,1 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 71,6 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 70,5 |
Pripremljenost za katastrofe visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 69,2 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 68,0 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 67,4 |
Zavisnost od uvoza hrane visoka ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 67,2 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 107 (2014-2016 = 100) | 60,6 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 48,9 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 48,0 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 45,1 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora srednja ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 40,9 |
Ugrožene vrste sisara 6 vrsta | 36,3 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 35,8 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 32,2 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 28,4 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 27,5 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 25,2 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 23,2 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 21,1 |
Rizik od cunamija 2,1 od 10 | 21,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 19,4 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,37 % površine šuma | 14,6 |
Iscrpljivanje šuma 1,62 % BND-a | 8,8 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 1,62 % BND-a | 2,8 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 0,83 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 0,8 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nezadovoljena potreba za kontracepcijom (93,9); Korisnici interneta (69,4); Ekonomska i socijalna prava (68,7); najmanje: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0); Upis u osnovnu školu (3,8); Devojčice i dečaci u školi (6,3).
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 36,9 % udatih žena od 15 do 49 godina | 93,9 |
Korisnici interneta 32,5 % stanovništva | 69,4 |
Ekonomska i socijalna prava 1,57 od 5 (5 = najbolje) | 68,7 |
Izdaci za obrazovanje 11,5 % javne potrošnje | 67,1 |
Siromaštvo i razvijenost 6,5 od 10 | 65,0 |
Zavisnost od pomoći 6,4 od 10 | 64,0 |
Gustina naseljenosti 457 st./km² | 57,4 |
Rast BDP-a 3,75 % godišnje | 55,2 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 37,6 % svih smrtnih slučajeva | 54,6 |
Pristup sanitarnim uslovima 49,4 % stanovništva | 54,2 |
Stopa fertiliteta 3,82 rođenja po ženi | 51,8 |
Stopa aktivnosti 57,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 48,2 |
Bezbednost hrane 4,7 od 10 | 47,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 42,9 % odraslih | 41,3 |
Stopa pismenosti odraslih 75,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 34,7 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 74,6 % stope aktivnosti muškaraca | 30,2 |
Očekivano trajanje života 67,0 godina | 28,8 |
Zdravlje dece do 5 godina 2,5 od 10 | 25,0 |
Pothranjenost 15,4 % stanovništva | 24,0 |
Gini koeficijent 30,3 od 100 | 22,3 |
Nedavni šokovi 2,1 od 10 | 21,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 8,80 % svih prihoda | 20,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,5 od 10 | 15,0 |
Pristup električnoj energiji 89,8 % stanovništva | 10,8 |
Stopa nezaposlenosti 3,82 % radne snage | 10,2 |
Starenje stanovništva 4,45 % stanovništva | 9,1 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 39,0 na 1000 živorođenih | 8,9 |
Devojčice i dečaci u školi 1,02 (1 = podjednako) | 6,3 |
Upis u osnovnu školu 97,0 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 3,8 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Smanjenje rizika od katastrofa (85,0); Naučni radovi (78,6); INFORM indeks upravljanja (77,0); najmanje: Fizička infrastruktura (47,0); Komunikaciona infrastruktura (47,0); Politička stabilnost (54,6).
Smanjenje rizika od katastrofa 8,5 od 10 | 85,0 |
Naučni radovi 4,48 na milion stanovnika | 78,6 |
INFORM indeks upravljanja 7,7 od 10 | 77,0 |
Efikasnost vlade -1,14 na skali od -2,5 do +2,5 | 72,9 |
Kvalitet regulative -1,14 na skali od -2,5 do +2,5 | 72,9 |
Glas i odgovornost -1,08 na skali od -2,5 do +2,5 | 71,6 |
Žene u parlamentu 18,2 % mesta | 71,5 |
Vladavina prava -0,96 na skali od -2,5 do +2,5 | 69,1 |
Kontrola korupcije -0,88 na skali od -2,5 do +2,5 | 67,6 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,2 od 10 | 62,0 |
Politička stabilnost -0,23 na skali od -2,5 do +2,5 | 54,6 |
Komunikaciona infrastruktura 4,7 od 10 | 47,0 |
Fizička infrastruktura 4,7 od 10 | 47,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (88,8); Društvena nejednakost (80,6).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 88,8 |
Društvena nejednakost veoma slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 80,6 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 65,7 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 64,2 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Komorska Ostrva: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/COM BibTeX
@misc{criora_atlas_COM_2026,
author = {{Criora}},
title = {Komorska Ostrva: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/COM},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.