Criora

Komorska Ostrva Klimatski rizik i karta opasnosti

Komorska Ostrva: rizik 46 od 100, srednji.

Region
Afrika
Podregion
Istočna Afrika
Prihod
Niži srednji
  1. Slab
  2. Nizak
  3. Srednji
  4. Visok
  5. Opasan

Glavne pretnje

Ocena Opasnost Rizik
5,4 od 10 Epidemije Srednji

Ispod je još 7 pretnji: priobalna poplava (2,9 od 10), cunami (2,1 od 10), vetar tropskih ciklona (1,5 od 10), sukobi (0,3 od 10), zemljotres (0,1 od 10), suša (0,0 od 10), rečna poplava (nije izmeren).

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (8,8 od 10).

Gradovi
Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

+24 cm do 2050. Natural Earth
0 100 cm

Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.

Otvori veliku mapu

Još na mapi: požari


Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Zašto je ocena 46

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik
  1. 21 Klima i energija Nizak Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
  2. 28 Priroda -0,3 Nizak Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
  3. 38 Društvo Nizak Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
  4. 72 Rizik slabog upravljanja Visok Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
  5. 70 Rizik slabe adaptacije -0,3 Visok Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

Ocena Opasnost Rizik
2,9 Priobalna poplava Nizak
2,1 Cunami Nizak
1,5 Vetar tropskih ciklona Slab
0,3 Sukobi Slab
0,1 Zemljotres Slab
0,0 Suša Slab
- Rečna poplava Nije izmeren

Na svetskim mapama poplava INFORM ovde niko ne živi tamo gde dopire nabujala reka, dok mapa WRI u delu o klimi niže pokazuje deo kopna pod poplavom kakva dolazi jednom u sto godina. Mape INFORM mogu da ne vide manje reke, pa njihova nula ovde nije merenje.

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Januar-mart
Toplije nego obično: 13 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Slab znak, možda slučajnost.
Februar-april
Moroni i šira okolina, gde živi 43% stanovništva zemlje: toplije nego obično, 13 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.

Na koje još zemlje utiče El Ninjo

Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,4 °C

Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0,0 °C+1,6 °C+1,2 °C+2,4 °C+1,7 °C1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+1,6 °C → +2,4 °C
Ako emisije prestanu da rastu
+1,2 °C → +1,7 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-190 mm

Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0 mm-132 mm-140 mm-190 mm-156 mm1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
-132 mm → -190 mm
Ako emisije prestanu da rastu
-140 mm → -156 mm

Najsuvlji mesec: oko 16 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 910 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 21 % godišnje sume.

1,4%

Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1,4%1,4%0%1,4%1,4%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
1,4% → 1,4%
Ako emisije prestanu da rastu
0% → 1,4%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Nivo mora

Porast nivoa mora uz obalu

0,00 m+0,27 m+0,24 m+0,86 m+0,63 m1995-201420502100
Ako emisije nastave da rastu
+0,27 m → +0,86 m
Ako emisije prestanu da rastu
+0,24 m → +0,63 m

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

Komorska Ostrva u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 0 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +25,0.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (100,0); Pristup čistim gorivima (89,6); Indeks suše (SPEI) (73,6); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).

Udeo obnovljive električne energije
0 % ukupne proizvodnje
100,0
Pristup čistim gorivima
10,4 % stanovništva
89,6
Indeks suše (SPEI)
-1,84 (ispod 0: suvlje nego obično)
73,6
Stepen-dani hlađenja
2.803 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja.

66,6
Temperatura površine tla
26,1 °C

Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze.

62,5
Udeo obnovljive energije
39,3 % ukupne energije
59,2
Energetska intenzivnost
4,30 MJ po dolaru BDP-a
18,7
Emisije CO2 po stanovniku
0,51 t CO2e po stanovniku
9,3
Zagađenje vazduha PM2,5
11,9 µg/m³
8,0
Zaštita obale prirodnim staništima
92,2 od 100
7,8
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C
0,47 dana
0,3
Rizik od rečnih poplava
0 od 10
0,0
Stepen-dani grejanja
0 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja.

0,0
Udeo uglja u električnoj energiji
0 % ukupne proizvodnje
0,0

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta

Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke

APA

Criora. (2026). Komorska Ostrva: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/COM

BibTeX

@misc{criora_atlas_COM_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Komorska Ostrva: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/COM},
  urldate = {2026-11-13}
}

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.