+3,6 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,9 °C → +3,6 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,1 °C → +2,7 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Tunis: rizik 46 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,5 od 10 | Priobalna poplava | Visok | |
| 5,9 od 10 | Cunami | Srednji | |
| 5,4 od 10 | Zemljotres | Srednji | |
| 4,2 od 10 | Suša | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti








Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: priobalne poplave, cunamiji.
Još na mapi: suše · rečne poplave
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,7 | Rečna poplava | Nizak | |
| 2,9 | Epidemije | Nizak | |
| 2,8 | Sukobi | Nizak | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (3,6 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,6 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-58 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 200 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 29 % godišnje sume.
97%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 91%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,9%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 6% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
1. mesto od 6, računajući od najbezbednije
12. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
10. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 2,82 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 97,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +22,3.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (97,2); Udeo obnovljive energije (88,0); Temperatura površine tla (76,3); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Pristup čistim gorivima (0,1); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (4,2).
Udeo obnovljive električne energije 2,82 % ukupne proizvodnje | 97,2 |
Udeo obnovljive energije 11,6 % ukupne energije | 88,0 |
Temperatura površine tla 32,8 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 76,3 |
Indeks suše (SPEI) -1,77 (ispod 0: suvlje nego obično) | 71,0 |
Uvoz energije 53,1 % potrošnje energije | 53,1 |
Potrošnja energije po stanovniku 902 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 46,4 |
Stepen-dani hlađenja 1.865 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 44,3 |
Rizik od rečnih poplava 3,7 od 10 | 37,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 65,7 od 100 | 34,3 |
Emisije CO2 po stanovniku 2,62 t CO2e po stanovniku | 29,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 24,2 µg/m³ | 21,8 |
Energetska intenzivnost 3,70 MJ po dolaru BDP-a | 15,3 |
Stepen-dani grejanja 623 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 7,5 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 6,62 dana | 4,2 |
Pristup čistim gorivima 99,9 % stanovništva | 0,1 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (98,1); Šumska površina (95,2); najmanje: Iscrpljivanje šuma (1,1); Iscrpljivanje prirodnih resursa (2,4); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (7,7).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 98,1 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 98,1 |
Šumska površina 4,55 % kopnene površine | 95,2 |
Zaštićena područja 5,20 % kopnene površine | 94,9 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 93,7 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 91,5 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 88,4 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 84,8 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 78,9 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 74,4 |
Poljoprivredno zemljište 62,4 % kopnene površine | 72,1 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 68,1 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 65,4 |
Rizik od cunamija 5,9 od 10 | 59,0 |
Indeks proizvodnje hrane 110 (2014-2016 = 100) | 58,3 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 56,5 |
Rizik od zemljotresa 5,4 od 10 | 54,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 54,0 |
Ugrožene vrste sisara 15 vrsta | 51,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 49,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 47,7 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 41,9 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka niska ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 38,1 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 31,9 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 24,3 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 23,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 9,74 % BDP-a | 22,6 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 21,2 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 19,5 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 17,8 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 16,5 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 84,9 % vodnih tela | 15,1 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 14,7 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 11,7 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 10,6 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,23 % površine šuma | 9,6 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 9,1 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 8,7 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 7,7 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 1,38 % BND-a | 2,4 |
Iscrpljivanje šuma 0,21 % BND-a | 1,1 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (86,9); Odnos polova na tržištu rada (65,2); Prekomerna težina kod odraslih (59,2); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,9).
Bolnički kreveti 1,82 na 1000 stanovnika | 86,9 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 40,9 % stope aktivnosti muškaraca | 65,2 |
Prekomerna težina kod odraslih 57,4 % odraslih | 59,2 |
Stopa aktivnosti 51,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 57,8 |
Rast prihoda domaćinstava 1,03 % godišnje | 56,5 |
Rast BDP-a 2,49 % godišnje | 56,1 |
Izdaci za obrazovanje 17,3 % javne potrošnje | 50,7 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 30,2 % svih smrtnih slučajeva | 43,6 |
Stopa nezaposlenosti 15,1 % radne snage | 41,3 |
Gustina naseljenosti 78,5 st./km² | 37,3 |
Bezbedna pijaća voda 65,0 % stanovništva | 37,3 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,70 % svih prihoda | 35,1 |
Zavisnost od pomoći 3,5 od 10 | 35,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 3,3 od 10 | 33,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 16,5 % udatih žena od 15 do 49 godina | 33,0 |
Gini koeficijent 33,7 od 100 | 32,9 |
Siromaštvo i razvijenost 2,6 od 10 | 26,0 |
Starenje stanovništva 9,94 % stanovništva | 24,3 |
Korisnici interneta 76,5 % stanovništva | 24,2 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 16,6 % stanovništva | 22,1 |
Pristup sanitarnim uslovima 79,8 % stanovništva | 21,6 |
Stopa pismenosti odraslih 86,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 19,5 |
Stopa fertiliteta 1,82 rođenja po ženi | 18,3 |
Očekivano trajanje života 76,7 godina | 14,5 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,7 od 10 | 7,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,74 od 5 (5 = najbolje) | 5,0 |
Bezbednost hrane 0,4 od 10 | 4,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,3 od 10 | 3,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 12,1 na 1000 živorođenih | 2,6 |
Nedavni šokovi 0,2 od 10 | 2,0 |
Pothranjenost 3,00 % stanovništva | 0,9 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 104 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (88,3); Žene u parlamentu (75,2); Prijave patenata (66,3); najmanje: Naučni radovi (22,7); Komunikaciona infrastruktura (24,0); Fizička infrastruktura (25,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,75 % BDP-a | 88,3 |
Žene u parlamentu 15,8 % mesta | 75,2 |
Prijave patenata 15,3 na milion stanovnika | 66,3 |
Politička stabilnost -0,70 na skali od -2,5 do +2,5 | 64,0 |
Glas i odgovornost -0,65 na skali od -2,5 do +2,5 | 63,0 |
Kvalitet regulative -0,52 na skali od -2,5 do +2,5 | 60,5 |
INFORM indeks upravljanja 5,8 od 10 | 58,0 |
Vladavina prava -0,39 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,8 |
Efikasnost vlade -0,28 na skali od -2,5 do +2,5 | 55,7 |
Kontrola korupcije -0,20 na skali od -2,5 do +2,5 | 54,1 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 3,5 od 10 | 35,0 |
Fizička infrastruktura 2,5 od 10 | 25,0 |
Komunikaciona infrastruktura 2,4 od 10 | 24,0 |
Naučni radovi 473 na milion stanovnika | 22,7 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (92,6); Obrazovanje (77,2); Društvena nejednakost (49,3).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 92,6 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 77,2 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 49,3 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 46,9 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 46,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Tunis: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/TUN BibTeX
@misc{criora_atlas_TUN_2026,
author = {{Criora}},
title = {Tunis: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/TUN},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.