+3,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,1 °C → +3,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,4 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Burkina Faso: rizik 54 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,1 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 5,1 od 10 | Suša | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,5 od 10).
Mapa opasnosti














Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: rečne poplave · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,7 | Sukobi | Opasan | |
| 2,2 | Rečna poplava | Nizak | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 9,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+243 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 540 mm, pa će porast do 2080. biti oko 45 % godišnje sume.
43%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 40%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 5% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
11. mesto od 16, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
38. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
10. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Stepen-dani hlađenja”: 4.008 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 95,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 52,6, pa je razlika u odnosu na svet +42,8.
Rizik najviše podižu: Stepen-dani hlađenja (95,3); Udeo obnovljive električne energije (86,1); Temperatura površine tla (85,8); najmanje: Stepen-dani grejanja (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Emisije CO2 po stanovniku (5,4).
Stepen-dani hlađenja 4.008 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 95,3 |
Udeo obnovljive električne energije 13,9 % ukupne proizvodnje | 86,1 |
Temperatura površine tla 37,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 85,8 |
Pristup čistim gorivima 17,0 % stanovništva | 83,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 58,5 µg/m³ | 60,6 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 66,0 dana | 42,0 |
Indeks suše (SPEI) -1,02 (ispod 0: suvlje nego obično) | 40,9 |
Potrošnja energije po stanovniku 326 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 28,0 |
Udeo obnovljive energije 71,4 % ukupne energije | 25,9 |
Energetska intenzivnost 5,40 MJ po dolaru BDP-a | 24,8 |
Rizik od rečnih poplava 2,2 od 10 | 22,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,27 t CO2e po stanovniku | 5,4 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0,01 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena prinosa žitarica (99,2); Poljoprivredni kapacitet (98,7); Izdaci za zdravstvo po stanovniku (96,5); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0).
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 99,2 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 98,7 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 96,5 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 94,1 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 8,99 % vodnih tela | 91,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma visoka ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 88,7 |
Zaštićena područja 16,8 % kopnene površine | 83,3 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 80,0 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 77,2 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 77,1 |
Šumska površina 22,2 % kopnene površine | 76,6 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 75,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 75,3 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 74,1 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 70,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 69,2 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 64,8 |
Poljoprivredno zemljište 53,4 % kopnene površine | 61,6 |
Projektovana promena stanovništva visoka ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 60,3 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 55,3 |
Indeks proizvodnje hrane 119 (2014-2016 = 100) | 51,0 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 48,7 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 20,9 % BDP-a | 48,6 |
Ugrožene vrste sisara 12 vrsta | 47,8 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 45,6 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 38,4 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 32,1 |
Zavisnost od uvoza energije niska ranjivost Koliki deo energije se kupuje u inostranstvu. | 28,9 |
Projektovana promena podzemnih voda niska ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 27,4 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 22,8 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 12,6 % BND-a | 22,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 21,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 20,3 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 17,3 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 7,82 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 7,8 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 7,4 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (99,6); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (98,0); Siromaštvo i razvijenost (91,0); najmanje: Nedavni šokovi (0,0); Starenje stanovništva (4,3); Stopa nezaposlenosti (9,3).
Bolnički kreveti 0,20 na 1000 stanovnika | 99,6 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 9,8 od 10 | 98,0 |
Siromaštvo i razvijenost 9,1 od 10 | 91,0 |
Stopa pismenosti odraslih 41,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 83,1 |
Pristup električnoj energiji 21,7 % stanovništva | 82,8 |
Pristup sanitarnim uslovima 24,7 % stanovništva | 80,5 |
Ekonomska i socijalna prava 0,98 od 5 (5 = najbolje) | 80,5 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 51,0 % svih smrtnih slučajeva | 74,8 |
Korisnici interneta 28,3 % stanovništva | 73,8 |
Rast prihoda domaćinstava -1,10 % godišnje | 69,5 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 43,2 % stanovništva | 57,4 |
Stopa fertiliteta 4,11 rođenja po ženi | 56,6 |
Rast BDP-a 5,29 % godišnje | 54,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 4,8 od 10 | 48,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 21,0 % udatih žena od 15 do 49 godina | 46,5 |
Zavisnost od pomoći 4,5 od 10 | 45,0 |
Gini koeficijent 37,4 od 100 | 44,5 |
Izdaci za obrazovanje 20,3 % javne potrošnje | 42,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,30 % svih prihoda | 40,3 |
Gustina naseljenosti 84,2 st./km² | 38,1 |
Očekivano trajanje života 61,3 godine | 37,2 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 3,2 od 10 | 32,0 |
Bezbednost hrane 2,9 od 10 | 29,0 |
Upis u osnovnu školu 77,2 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 28,9 |
Stopa aktivnosti 71,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 27,3 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 84,2 % stope aktivnosti muškaraca | 20,2 |
Pothranjenost 13,1 % stanovništva | 19,7 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 74,9 na 1000 živorođenih | 17,4 |
Prekomerna težina kod odraslih 21,7 % odraslih | 15,2 |
Devojčice i dečaci u školi 1,04 (1 = podjednako) | 12,1 |
Stopa nezaposlenosti 3,48 % radne snage | 9,3 |
Starenje stanovništva 2,68 % stanovništva | 4,3 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (98,4); Fizička infrastruktura (87,0); Politička stabilnost (86,0); najmanje: Kontrola korupcije (54,5); Pristup zdravstvenoj zaštiti (62,0); Kvalitet regulative (62,6).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,10 % BDP-a | 98,4 |
Fizička infrastruktura 8,7 od 10 | 87,0 |
Politička stabilnost -1,80 na skali od -2,5 do +2,5 | 86,0 |
Glas i odgovornost -1,20 na skali od -2,5 do +2,5 | 74,1 |
Žene u parlamentu 18,3 % mesta | 71,3 |
Vladavina prava -0,92 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,4 |
Komunikaciona infrastruktura 6,8 od 10 | 68,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 6,6 od 10 | 66,0 |
Efikasnost vlade -0,79 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,8 |
INFORM indeks upravljanja 6,4 od 10 | 64,0 |
Naučni radovi 18,3 na milion stanovnika | 62,9 |
Kvalitet regulative -0,63 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,6 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,2 od 10 | 62,0 |
Kontrola korupcije -0,22 na skali od -2,5 do +2,5 | 54,5 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,9); Obrazovanje (94,1); Lakoća poslovanja (73,6).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,9 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 94,1 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 73,6 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 66,7 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 50,0 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Burkina Faso: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BFA BibTeX
@misc{criora_atlas_BFA_2026,
author = {{Criora}},
title = {Burkina Faso: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/BFA},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.