+2,7 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,9 °C → +2,7 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,4 °C → +1,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Madagaskar: rizik 57 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,9 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 6,7 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Visok | |
| 6,4 od 10 | Cunami | Visok | |
| 6,3 od 10 | Priobalna poplava | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,6 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: tropski cikloni, cunamiji, priobalne poplave.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,1 | Rečna poplava | Visok | |
| 4,6 | Suša | Srednji | |
| 3,0 | Sukobi | Nizak | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 6,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,7 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-73 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 11 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.470 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 5 % godišnje sume.
16%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 8,4%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
3,6%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 29% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.














Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
15. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
42. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
12. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 1,60 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 98,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +89,8.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (98,4); Temperatura površine tla (75,0); Udeo obnovljive električne energije (65,9); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (1,0); Stepen-dani grejanja (1,0); Emisije CO2 po stanovniku (3,0).
Pristup čistim gorivima 1,60 % stanovništva | 98,4 |
Temperatura površine tla 32,2 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 75,0 |
Udeo obnovljive električne energije 34,1 % ukupne proizvodnje | 65,9 |
Rizik od rečnih poplava 6,1 od 10 | 61,0 |
Stepen-dani hlađenja 1.936 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 46,0 |
Energetska intenzivnost 9,00 MJ po dolaru BDP-a | 45,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 304 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 26,8 |
Udeo uglja u električnoj energiji 19,5 % ukupne proizvodnje | 19,5 |
Indeks suše (SPEI) -0,46 (ispod 0: suvlje nego obično) | 18,5 |
Udeo obnovljive energije 83,1 % ukupne energije | 13,8 |
Zaštita obale prirodnim staništima 88,1 od 100 | 11,9 |
Zagađenje vazduha PM2,5 12,8 µg/m³ | 8,9 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,15 t CO2e po stanovniku | 3,0 |
Stepen-dani grejanja 82,3 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 1,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 1,51 dan | 1,0 |
Rizik najviše podižu: Ekološki otisak (100,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (100,0); Kapacitet brana (99,6); najmanje: Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Rizik od zemljotresa (1,0); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (6,7).
Ekološki otisak veoma visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 100,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,6 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 99,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 98,7 |
Zaštićena područja 5,10 % kopnene površine | 95,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 93,3 |
Ugrožene vrste sisara 133 vrste | 91,4 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 84,4 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 82,5 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture veoma visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 82,1 |
Poljoprivredno zemljište 70,3 % kopnene površine | 81,2 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 78,3 |
Šumska površina 21,3 % kopnene površine | 77,5 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 75,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 73,7 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 72,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 70,7 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima visoka ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 66,3 |
Rizik od cunamija 6,4 od 10 | 64,0 |
Indeks proizvodnje hrane 106 (2014-2016 = 100) | 61,2 |
Gubitak drvenog pokrivača 2,65 % površine šuma | 60,2 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 57,3 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 54,9 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 54,1 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 22,5 % BDP-a | 52,1 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 41,9 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Iscrpljivanje šuma 5,56 % BND-a | 30,3 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 29,8 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 28,9 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 27,2 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 25,9 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 18,1 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 14,3 |
Zavisnost od uvoza energije veoma niska ranjivost Koliki deo energije se kupuje u inostranstvu. | 13,3 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 12,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 11,3 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 11,3 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 5,61 % BND-a | 9,8 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 90,7 % vodnih tela | 9,3 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 6,7 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Stopa siromaštva (nacionalna) (100,0); Pristup sanitarnim uslovima (93,3); Siromaštvo i razvijenost (91,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (2,0); Stopa aktivnosti (3,6).
Stopa siromaštva (nacionalna) 75,2 % stanovništva | 100,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 12,8 % stanovništva | 93,3 |
Siromaštvo i razvijenost 9,1 od 10 | 91,0 |
Bezbednost hrane 9,1 od 10 | 91,0 |
Ekonomska i socijalna prava 0,62 od 5 (5 = najbolje) | 87,8 |
Korisnici interneta 18,7 % stanovništva | 83,6 |
Bezbedna pijaća voda 22,1 % stanovništva | 83,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 50,4 % svih smrtnih slučajeva | 73,8 |
Pothranjenost 39,5 % stanovništva | 68,9 |
Pristup električnoj energiji 39,4 % stanovništva | 64,1 |
Rast BDP-a 3,00 % godišnje | 55,7 |
Stopa fertiliteta 3,91 rođenje po ženi | 53,3 |
Zdravlje dece do 5 godina 4,9 od 10 | 49,0 |
Izdaci za obrazovanje 18,0 % javne potrošnje | 48,7 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 4,8 od 10 | 48,0 |
Nedavni šokovi 4,3 od 10 | 43,0 |
Gini koeficijent 36,8 od 100 | 42,6 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,20 % svih prihoda | 41,6 |
Stopa pismenosti odraslih 74,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 36,0 |
Očekivano trajanje života 63,8 godina | 33,5 |
Zavisnost od pomoći 3,3 od 10 | 33,0 |
Gustina naseljenosti 53,6 st./km² | 33,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 14,6 % udatih žena od 15 do 49 godina | 27,2 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 62,4 na 1000 živorođenih | 14,4 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 94,1 % stope aktivnosti muškaraca | 9,9 |
Prekomerna težina kod odraslih 17,0 % odraslih | 9,3 |
Stopa nezaposlenosti 3,04 % radne snage | 8,1 |
Starenje stanovništva 3,47 % stanovništva | 6,4 |
Devojčice i dečaci u školi 1,02 (1 = podjednako) | 5,2 |
Stopa aktivnosti 86,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 3,6 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0,2 od 10 | 2,0 |
Upis u osnovnu školu 133 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (98,3); Fizička infrastruktura (92,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (79,0); najmanje: Politička stabilnost (60,5); Komunikaciona infrastruktura (62,0); Glas i odgovornost (63,0).
Prijave patenata 0,20 na milion stanovnika | 98,3 |
Fizička infrastruktura 9,2 od 10 | 92,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 7,9 od 10 | 79,0 |
Žene u parlamentu 14,1 % mesta | 77,9 |
Naučni radovi 5,15 na milion stanovnika | 77,2 |
INFORM indeks upravljanja 7,1 od 10 | 71,0 |
Kontrola korupcije -1,04 na skali od -2,5 do +2,5 | 70,8 |
Vladavina prava -0,95 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,9 |
Efikasnost vlade -0,87 na skali od -2,5 do +2,5 | 67,5 |
Kvalitet regulative -0,83 na skali od -2,5 do +2,5 | 66,7 |
Glas i odgovornost -0,65 na skali od -2,5 do +2,5 | 63,0 |
Komunikaciona infrastruktura 6,2 od 10 | 62,0 |
Politička stabilnost -0,52 na skali od -2,5 do +2,5 | 60,5 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,9); Obrazovanje (96,4); Lakoća poslovanja (75,3).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,9 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 96,4 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 75,3 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 69,4 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 51,5 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Madagaskar: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MDG BibTeX
@misc{criora_atlas_MDG_2026,
author = {{Criora}},
title = {Madagaskar: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/MDG},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.