+2,8 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,0 °C → +2,8 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,6 °C → +2,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Uganda: rizik 54 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,7 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 7,0 od 10 | Suša | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,7 od 10).
Mapa opasnosti














Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: rečne poplave · zemljotresi · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,4 | Sukobi | Opasan | |
| 3,9 | Rečna poplava | Nizak | |
| 3,7 | Zemljotres | Nizak | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 12,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,8 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+337 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 5 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.320 mm, pa će porast do 2080. biti oko 26 % godišnje sume.
12%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 9,4%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
3,7%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Kampala ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
13. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
37. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
9. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 1,80 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 98,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +89,6.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (98,2); Temperatura površine tla (70,8); Stepen-dani hlađenja (50,7); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0).
Pristup čistim gorivima 1,80 % stanovništva | 98,2 |
Temperatura površine tla 30,1 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 70,8 |
Stepen-dani hlađenja 2.132 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 50,7 |
Energetska intenzivnost 9,86 MJ po dolaru BDP-a | 49,8 |
Rizik od rečnih poplava 3,9 od 10 | 39,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 497 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 35,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 33,8 µg/m³ | 32,7 |
Uvoz energije 20,5 % potrošnje energije | 20,5 |
Udeo obnovljive električne energije 90,0 % ukupne proizvodnje | 10,0 |
Udeo obnovljive energije 90,9 % ukupne energije | 5,7 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,17 t CO2e po stanovniku | 3,4 |
Stepen-dani grejanja 3,77 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,34 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena vektorskih bolesti (100,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (100,0); Ekološki otisak (100,0); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0); Rizik od cunamija (0,0).
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 100,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 100,0 |
Ekološki otisak veoma visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 98,9 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 96,3 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 91,9 |
Šumska površina 11,0 % kopnene površine | 88,4 |
Zaštićena područja 16,1 % kopnene površine | 84,0 |
Poljoprivredno zemljište 71,9 % kopnene površine | 83,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 78,5 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 77,6 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 74,9 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 74,0 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 72,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 70,7 |
Projektovana promena stanovništva visoka ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 69,4 |
Ugrožene vrste sisara 32 vrste | 65,2 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 61,2 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 59,0 |
Kapacitet brana srednja ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 58,1 |
Gubitak drvenog pokrivača 2,48 % površine šuma | 58,1 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 24,6 % BDP-a | 57,2 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 56,8 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 53,2 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 52,9 |
Iscrpljivanje šuma 8,64 % BND-a | 47,0 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 41,0 |
Indeks proizvodnje hrane 136 (2014-2016 = 100) | 37,8 |
Rizik od zemljotresa 3,7 od 10 | 37,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Koeficijent zavisnosti od voda niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 35,1 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 26,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 21,6 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 16,6 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 84,1 % vodnih tela | 15,9 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 8,64 % BND-a | 15,1 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 13,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 12,2 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 5,83 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 5,8 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Korisnici interneta (93,6); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (89,0); Bezbedna pijaća voda (87,2); najmanje: Nedavni šokovi (1,0); Starenje stanovništva (3,0); Stopa nezaposlenosti (7,3).
Korisnici interneta 8,95 % stanovništva | 93,6 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,9 od 10 | 89,0 |
Bezbedna pijaća voda 18,1 % stanovništva | 87,2 |
Pristup sanitarnim uslovima 20,4 % stanovništva | 85,2 |
Ekonomska i socijalna prava 0,78 od 5 (5 = najbolje) | 84,5 |
Siromaštvo i razvijenost 8,0 od 10 | 80,0 |
Izdaci za obrazovanje 8,48 % javne potrošnje | 75,8 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 50,8 % svih smrtnih slučajeva | 74,4 |
Gini koeficijent 42,7 od 100 | 61,1 |
Rast prihoda domaćinstava 0,31 % godišnje | 60,9 |
Stopa fertiliteta 4,17 rođenja po ženi | 57,5 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 6,10 % svih prihoda | 55,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 5,5 od 10 | 55,0 |
Bezbednost hrane 5,4 od 10 | 54,0 |
Rast BDP-a 6,33 % godišnje | 53,2 |
Pristup električnoj energiji 51,5 % stanovništva | 51,3 |
Gustina naseljenosti 243 st./km² | 50,2 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 21,8 % udatih žena od 15 do 49 godina | 48,8 |
Zavisnost od pomoći 4,6 od 10 | 46,0 |
Pothranjenost 22,0 % stanovništva | 36,3 |
Stopa pismenosti odraslih 77,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 32,6 |
Zdravlje dece do 5 godina 3,0 od 10 | 30,0 |
Očekivano trajanje života 68,5 godina | 26,6 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 16,1 % stanovništva | 21,4 |
Prekomerna težina kod odraslih 23,8 % odraslih | 17,7 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 89,3 % stope aktivnosti muškaraca | 14,9 |
Stopa aktivnosti 81,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 12,2 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 48,7 na 1000 živorođenih | 11,2 |
Stopa nezaposlenosti 2,75 % radne snage | 7,3 |
Starenje stanovništva 2,23 % stanovništva | 3,0 |
Nedavni šokovi 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (97,3); Izdaci za istraživanje i razvoj (93,2); Fizička infrastruktura (79,0); najmanje: Žene u parlamentu (46,6); Efikasnost vlade (56,2); Naučni radovi (58,5).
Prijave patenata 0,30 na milion stanovnika | 97,3 |
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,44 % BDP-a | 93,2 |
Fizička infrastruktura 7,9 od 10 | 79,0 |
Kontrola korupcije -1,11 na skali od -2,5 do +2,5 | 72,1 |
Glas i odgovornost -1,01 na skali od -2,5 do +2,5 | 70,2 |
Politička stabilnost -0,87 na skali od -2,5 do +2,5 | 67,3 |
INFORM indeks upravljanja 6,6 od 10 | 66,0 |
Vladavina prava -0,67 na skali od -2,5 do +2,5 | 63,4 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,2 od 10 | 62,0 |
Kvalitet regulative -0,59 na skali od -2,5 do +2,5 | 61,9 |
Komunikaciona infrastruktura 6,0 od 10 | 60,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 5,9 od 10 | 59,0 |
Naučni radovi 26,3 na milion stanovnika | 58,5 |
Efikasnost vlade -0,31 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,2 |
Žene u parlamentu 34,1 % mesta | 46,6 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,9); Obrazovanje (97,3); IKT infrastruktura (71,7).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,9 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 97,3 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 71,7 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 70,3 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 56,7 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Uganda: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/UGA BibTeX
@misc{criora_atlas_UGA_2026,
author = {{Criora}},
title = {Uganda: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/UGA},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.