+3,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,1 °C → +3,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,2 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Etiopija: rizik 54 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,0 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 5,1 od 10 | Rečna poplava | Srednji | |
| 5,1 od 10 | Suša | Srednji | |
| 4,5 od 10 | Zemljotres | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (8,8 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: suše · zemljotresi · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,7 | Sukobi | Opasan | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 5,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+423 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 7 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 830 mm, pa će porast do 2080. biti oko 51 % godišnje sume.
8,5%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 18%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2,1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 16% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
14. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
39. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
11. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 7,10 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 92,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +84,3.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (92,9); Temperatura površine tla (79,5); Stepen-dani hlađenja (54,7); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (1,3).
Pristup čistim gorivima 7,10 % stanovništva | 92,9 |
Temperatura površine tla 34,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 79,5 |
Stepen-dani hlađenja 2.299 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 54,7 |
Rizik od rečnih poplava 5,1 od 10 | 51,0 |
Energetska intenzivnost 6,79 MJ po dolaru BDP-a | 32,6 |
Potrošnja energije po stanovniku 382 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 30,9 |
Zagađenje vazduha PM2,5 27,3 µg/m³ | 25,3 |
Uvoz energije 10,8 % potrošnje energije | 10,8 |
Udeo obnovljive energije 90,6 % ukupne energije | 6,0 |
Udeo obnovljive električne energije 95,4 % ukupne proizvodnje | 4,6 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 7,29 dana | 4,6 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,15 t CO2e po stanovniku | 3,1 |
Stepen-dani grejanja 105 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 1,3 |
Indeks suše (SPEI) 0,32 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena vektorskih bolesti (100,0); Izdaci za zdravstvo po stanovniku (95,6); Poljoprivredni kapacitet (94,9); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Pripremljenost za katastrofe (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0).
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 100,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 95,6 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 94,9 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 93,8 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 91,0 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 87,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 86,9 |
Šumska površina 14,9 % kopnene površine | 84,3 |
Zaštićena područja 17,0 % kopnene površine | 83,1 |
Ruralno stanovništvo veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 82,3 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 34,8 % BDP-a | 80,8 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 80,2 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 73,9 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 71,6 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 69,8 |
Ugrožene vrste sisara 40 vrsta | 69,3 |
Ekološki otisak visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 67,6 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima visoka ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 64,9 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 61,8 |
Indeks proizvodnje hrane 116 (2014-2016 = 100) | 53,0 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 50,6 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 46,3 |
Rizik od zemljotresa 4,5 od 10 | 45,0 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 43,5 |
Poljoprivredno zemljište 34,1 % kopnene površine | 39,1 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 32,3 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 32,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 31,3 |
Iscrpljivanje šuma 5,63 % BND-a | 30,6 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 28,1 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 72,7 % vodnih tela | 27,3 |
Projektovana promena hidroenergije niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 25,6 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 24,9 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 21,6 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 20,9 |
Urbana koncentracija veoma niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 17,7 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 5,84 % BND-a | 10,2 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,09 % površine šuma | 4,2 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Ekonomska i socijalna prava (100,0); Pristup sanitarnim uslovima (98,3); Bezbedna pijaća voda (92,0); najmanje: Nedavni šokovi (1,0); Prekomerna težina kod odraslih (1,8); Starenje stanovništva (5,9).
Ekonomska i socijalna prava 0,01 od 5 (5 = najbolje) | 100,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 8,05 % stanovništva | 98,3 |
Bezbedna pijaća voda 13,5 % stanovništva | 92,0 |
Siromaštvo i razvijenost 8,9 od 10 | 89,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,6 od 10 | 86,0 |
Korisnici interneta 21,9 % stanovništva | 80,3 |
Rast prihoda domaćinstava -2,40 % godišnje | 77,4 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 48,1 % svih smrtnih slučajeva | 70,4 |
Stopa pismenosti odraslih 60,5 % ljudi od 15 godina i starijih | 56,2 |
Stopa fertiliteta 3,91 rođenje po ženi | 53,3 |
Izdaci za obrazovanje 16,7 % javne potrošnje | 52,3 |
Zavisnost od pomoći 5,2 od 10 | 52,0 |
Rast BDP-a 9,77 % godišnje | 50,5 |
Bezbednost hrane 5,0 od 10 | 50,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 21,2 % udatih žena od 15 do 49 godina | 47,1 |
Pristup električnoj energiji 55,4 % stanovništva | 47,1 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 33,1 % stanovništva | 44,0 |
Gustina naseljenosti 114 st./km² | 41,6 |
Zdravlje dece do 5 godina 4,1 od 10 | 41,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 3,3 od 10 | 33,0 |
Pothranjenost 19,7 % stanovništva | 32,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 74,3 % stope aktivnosti muškaraca | 30,4 |
Stopa aktivnosti 69,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 29,3 |
Očekivano trajanje života 67,6 godina | 27,9 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 8,30 % svih prihoda | 27,3 |
Gini koeficijent 31,1 od 100 | 24,8 |
Upis u osnovnu školu 84,4 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 19,7 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 44,5 na 1000 živorođenih | 10,2 |
Stopa nezaposlenosti 3,32 % radne snage | 8,9 |
Starenje stanovništva 3,30 % stanovništva | 5,9 |
Prekomerna težina kod odraslih 10,9 % odraslih | 1,8 |
Nedavni šokovi 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (100,0); Fizička infrastruktura (94,0); Politička stabilnost (87,1); najmanje: Žene u parlamentu (34,3); Smanjenje rizika od katastrofa (44,0); Naučni radovi (49,0).
Prijave patenata 0,05 na milion stanovnika | 100,0 |
Fizička infrastruktura 9,4 od 10 | 94,0 |
Politička stabilnost -1,85 na skali od -2,5 do +2,5 | 87,1 |
Glas i odgovornost -1,28 na skali od -2,5 do +2,5 | 75,5 |
Vladavina prava -0,94 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,8 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,7 od 10 | 67,0 |
Komunikaciona infrastruktura 6,5 od 10 | 65,0 |
Kvalitet regulative -0,73 na skali od -2,5 do +2,5 | 64,6 |
INFORM indeks upravljanja 6,3 od 10 | 63,0 |
Efikasnost vlade -0,62 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,3 |
Kontrola korupcije -0,37 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,5 |
Naučni radovi 57,1 na milion stanovnika | 49,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 4,4 od 10 | 44,0 |
Žene u parlamentu 41,9 % mesta | 34,3 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (100,0); Obrazovanje (96,6); IKT infrastruktura (68,3).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 100,0 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 96,6 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 68,3 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 66,4 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 40,3 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Etiopija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/ETH BibTeX
@misc{criora_atlas_ETH_2026,
author = {{Criora}},
title = {Etiopija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/ETH},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.