+2,0 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,5 °C → +2,0 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,2 °C → +1,4 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Sveta Lucija: rizik 34 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,0 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Opasan | |
| 4,7 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 4,3 od 10 | Zemljotres | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (7,7 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: tropski cikloni.
Još na mapi: porast nivoa mora
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,6 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 0,5 | Suša | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,0 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-546 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 26 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 880 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 62 % godišnje sume.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
7. mesto od 13, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
9. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
6. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 2,54 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 97,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +22,5.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (97,5); Udeo obnovljive energije (89,9); Stepen-dani hlađenja (80,3); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).
Udeo obnovljive električne energije 2,54 % ukupne proizvodnje | 97,5 |
Udeo obnovljive energije 9,70 % ukupne energije | 89,9 |
Stepen-dani hlađenja 3.379 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 80,3 |
Temperatura površine tla 25,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 62,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 70,9 od 100 | 29,1 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,71 t CO2e po stanovniku | 22,5 |
Zagađenje vazduha PM2,5 23,8 µg/m³ | 21,3 |
Energetska intenzivnost 2,94 MJ po dolaru BDP-a | 11,0 |
Pristup čistim gorivima 92,1 % stanovništva | 7,9 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,13 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (99,6); Zaštićena područja (99,1); Projektovana promena prinosa žitarica (91,3); najmanje: Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0); Rizik od cunamija (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,6 |
Zaštićena područja 1,00 % kopnene površine | 99,1 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 91,3 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 83,8 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 83,7 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 76,4 |
Indeks proizvodnje hrane 90,6 (2014-2016 = 100) | 73,3 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 67,6 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Šumska površina 34,0 % kopnene površine | 64,1 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 48,0 |
Zavisnost od uvoza hrane srednja ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 43,9 |
Rizik od zemljotresa 4,3 od 10 | 43,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 38,4 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 34,2 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 31,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 31,4 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 26,7 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 23,6 |
Ugrožene vrste sisara 2 vrste | 20,5 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 19,2 |
Poljoprivredno zemljište 16,3 % kopnene površine | 18,4 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 17,9 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 17,0 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 16,7 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 15,3 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 14,3 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 14,3 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma niska ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 12,2 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,11 % površine šuma | 4,7 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 1,13 % BDP-a | 2,6 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,4 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 0,1 |
Iscrpljivanje šuma 0,01 % BND-a | 0,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,01 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (92,6); Prekomerna težina kod odraslih (65,6); Izdaci za obrazovanje (63,6); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0); Nedavni šokovi (0,0).
Bolnički kreveti 1,09 na 1000 stanovnika | 92,6 |
Prekomerna težina kod odraslih 62,6 % odraslih | 65,6 |
Izdaci za obrazovanje 12,7 % javne potrošnje | 63,6 |
Rast BDP-a -0,57 % godišnje | 58,5 |
Gustina naseljenosti 294 st./km² | 52,4 |
Bezbednost hrane 5,2 od 10 | 52,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 32,6 % svih smrtnih slučajeva | 47,2 |
Zavisnost od pomoći 4,1 od 10 | 41,0 |
Korisnici interneta 68,2 % stanovništva | 32,7 |
Siromaštvo i razvijenost 3,0 od 10 | 30,0 |
Ekonomska i socijalna prava 3,56 od 5 (5 = najbolje) | 28,7 |
Stopa nezaposlenosti 9,45 % radne snage | 25,7 |
Starenje stanovništva 9,96 % stanovništva | 24,4 |
Stopa aktivnosti 74,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 21,7 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 82,9 % stope aktivnosti muškaraca | 21,5 |
Očekivano trajanje života 72,8 godina | 20,2 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,3 od 10 | 13,0 |
Stopa fertiliteta 1,39 rođenja po ženi | 11,1 |
Upis u osnovnu školu 96,8 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 4,1 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 17,2 na 1000 živorođenih | 3,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,3 od 10 | 3,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,01 (1 = podjednako) | 1,6 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (83,5); Prijave patenata (69,8); Naučni radovi (58,5); najmanje: Fizička infrastruktura (7,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (23,0); Politička stabilnost (27,4).
Žene u parlamentu 10,5 % mesta | 83,5 |
Prijave patenata 11,3 na milion stanovnika | 69,8 |
Naučni radovi 26,2 na milion stanovnika | 58,5 |
Kvalitet regulative 0,22 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,6 |
Smanjenje rizika od katastrofa 4,5 od 10 | 45,0 |
Efikasnost vlade 0,32 na skali od -2,5 do +2,5 | 43,6 |
INFORM indeks upravljanja 4,3 od 10 | 43,0 |
Kontrola korupcije 0,49 na skali od -2,5 do +2,5 | 40,3 |
Vladavina prava 0,57 na skali od -2,5 do +2,5 | 38,6 |
Glas i odgovornost 0,74 na skali od -2,5 do +2,5 | 35,3 |
Komunikaciona infrastruktura 2,8 od 10 | 28,0 |
Politička stabilnost 1,13 na skali od -2,5 do +2,5 | 27,4 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,3 od 10 | 23,0 |
Fizička infrastruktura 0,7 od 10 | 7,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (94,6); Obrazovanje (91,1); Društvena nejednakost (61,2).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 94,6 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 91,1 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 61,2 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 53,7 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 49,4 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Sveta Lucija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/LCA BibTeX
@misc{criora_atlas_LCA_2026,
author = {{Criora}},
title = {Sveta Lucija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/LCA},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.