Criora

Dominikanska Republika Klimatski rizik i karta opasnosti

Dominikanska Republika: rizik 46 od 100, srednji.

Region
Amerike
Podregion
Karibi
Prihod
Viši srednji
  1. Slab
  2. Nizak
  3. Srednji
  4. Visok
  5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

Glavne pretnje

Ocena Opasnost Rizik
10,0 od 10 Vetar tropskih ciklona Opasan
9,1 od 10 Zemljotres Opasan
7,4 od 10 Epidemije Visok
5,2 od 10 Cunami Srednji

Ispod su još 4 pretnje: priobalna poplava (4,8 od 10), sukobi (2,3 od 10), rečna poplava (2,2 od 10), suša (0,4 od 10).

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (10,0 od 10).

Mapa opasnosti

Natural Earth
Ne osećaju se Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: tropski cikloni.

Otvori veliku mapu

Još na mapi: rečne poplave · požari


Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Zašto je ocena 46

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik
  1. 30 Klima i energija Nizak Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
  2. 49 Priroda +0,2 Srednji Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
  3. 34 Društvo Nizak Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
  4. 57 Rizik slabog upravljanja Srednji Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
  5. 63 Rizik slabe adaptacije -4,9 Visok Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

Ocena Opasnost Rizik
4,8 Priobalna poplava Srednji
2,3 Sukobi Nizak
2,2 Rečna poplava Nizak
0,4 Suša Slab

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
Toplije nego obično: 14 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.
Februar-april
Toplije nego obično: 12 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

Na koje još zemlje utiče El Ninjo

Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,2 °C

Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0,0 °C+2,3 °C+1,9 °C+3,2 °C+2,3 °C1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+2,3 °C → +3,2 °C
Ako emisije prestanu da rastu
+1,9 °C → +2,3 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-199 mm

Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0 mm-77 mm-151 mm-199 mm-124 mm1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
-77 mm → -199 mm
Ako emisije prestanu da rastu
-151 mm → -124 mm

Najsuvlji mesec: oko 9 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.010 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 20 % godišnje sume.

0,2%

Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

3%1,8%1,8%0,2%0%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
1,8% → 0,2%
Ako emisije prestanu da rastu
1,8% → 0%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 11% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada
15%
Tropska 83%
2050
Tropska 88%
2080
Tropska 88%
Umereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godineSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

La Romana · Kopno pod vodom 2,2%Dubina vode na mapi 0 m3 mOtvori mapu uživoNatural Earth

Porast nivoa mora uz obalu

0,00 m+0,25 m+0,23 m+0,81 m+0,62 m1995-201420502100
Ako emisije nastave da rastu
+0,25 m → +0,81 m
Ako emisije prestanu da rastu
+0,23 m → +0,62 m

Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

  • Santo Domingo · 3,65 mil. stanovnika Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 151 km/h (kategorija 1). Jače nego u 93% velikih gradova sveta. Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,35 g), na mekom jači. Jače nego u 92% velikih gradova sveta.
  • Santiago de los Caballeros · 707 hilj. stanovnika Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 147 km/h (kategorija 1). Jače nego u 92% velikih gradova sveta. Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,33 g), na mekom jači. Jače nego u 89% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Uvoz energije”: 94,4 % potrošnje energije za 2022. godinu. To je rizik 94,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 27,7, pa je razlika u odnosu na svet +66,7.

Rizik najviše podižu: Uvoz energije (94,4); Udeo obnovljive energije (84,6); Udeo obnovljive električne energije (82,9); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (4,9).

Uvoz energije
94,4 % potrošnje energije
94,4
Udeo obnovljive energije
14,8 % ukupne energije
84,6
Udeo obnovljive električne energije
17,1 % ukupne proizvodnje
82,9
Temperatura površine tla
28,7 °C

Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze.

67,8
Stepen-dani hlađenja
2.528 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja.

60,1
Potrošnja energije po stanovniku
1.012 kg ekvivalenta nafte po stanovniku
48,5
Emisije CO2 po stanovniku
2,99 t CO2e po stanovniku
31,2
Udeo uglja u električnoj energiji
30,6 % ukupne proizvodnje
30,6
Rizik od rečnih poplava
2,2 od 10
22,0
Zagađenje vazduha PM2,5
19,8 µg/m³
16,9
Zaštita obale prirodnim staništima
92,2 od 100
7,8
Pristup čistim gorivima
93,5 % stanovništva
6,5
Energetska intenzivnost
2,11 MJ po dolaru BDP-a
6,4
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C
7,73 dana
4,9
Stepen-dani grejanja
2,44 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja.

0,0
Indeks suše (SPEI)
0,57 (ispod 0: suvlje nego obično)
0,0

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta

Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke

APA

Criora. (2026). Dominikanska Republika: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/DOM

BibTeX

@misc{criora_atlas_DOM_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Dominikanska Republika: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/DOM},
  urldate = {2026-11-13}
}

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.