+3,0 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,0 °C → +3,0 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,5 °C → +1,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Kolumbija: rizik 51 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,8 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 8,1 od 10 | Cunami | Opasan | |
| 7,0 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 6,2 od 10 | Priobalna poplava | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti





























Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,9 | Sukobi | Opasan | |
| 5,6 | Epidemije | Srednji | |
| 4,1 | Vetar tropskih ciklona | Srednji | |
| 2,7 | Suša | Nizak |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,5 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,0 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+60 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 16 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 3.470 mm, pa će porast do 2080. biti oko 2 % godišnje sume.
1,6%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0,3%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
5%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,8%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 7% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.














Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
9. mesto od 12, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
27. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
49. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 7,0 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 70,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +19,0.
Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (70,0); Udeo obnovljive energije (69,2); Temperatura površine tla (67,2); najmanje: Uvoz energije (0,0); Stepen-dani grejanja (1,3); Energetska intenzivnost (6,8).
Rizik od rečnih poplava 7,0 od 10 | 70,0 |
Udeo obnovljive energije 29,7 % ukupne energije | 69,2 |
Temperatura površine tla 28,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 67,2 |
Stepen-dani hlađenja 2.560 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 60,9 |
Potrošnja energije po stanovniku 841 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 45,2 |
Indeks suše (SPEI) -0,72 (ispod 0: suvlje nego obično) | 28,8 |
Zaštita obale prirodnim staništima 71,2 od 100 | 28,8 |
Udeo obnovljive električne energije 75,1 % ukupne proizvodnje | 24,9 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,80 t CO2e po stanovniku | 23,2 |
Udeo uglja u električnoj energiji 12,4 % ukupne proizvodnje | 12,4 |
Zagađenje vazduha PM2,5 14,2 µg/m³ | 10,5 |
Pristup čistim gorivima 91,8 % stanovništva | 8,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 11,7 dana | 7,4 |
Energetska intenzivnost 2,18 MJ po dolaru BDP-a | 6,8 |
Stepen-dani grejanja 105 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 1,3 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 142 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena prinosa žitarica (95,0); Kapacitet brana (94,5); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (94,3); najmanje: Pripremljenost za katastrofe (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,0).
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 95,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 94,5 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 94,3 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 91,5 |
Rizik od zemljotresa 8,8 od 10 | 88,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 86,4 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 86,3 |
Rizik od cunamija 8,1 od 10 | 81,0 |
Ugrožene vrste sisara 63 vrste | 77,6 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 76,9 |
Zaštićena područja 26,5 % kopnene površine | 73,6 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 68,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 66,5 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 64,9 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 64,8 |
Indeks proizvodnje hrane 111 (2014-2016 = 100) | 57,5 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 53,8 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 51,8 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 52,6 % vodnih tela | 47,4 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 46,5 |
Šumska površina 52,8 % kopnene površine | 44,4 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 42,9 |
Poljoprivredno zemljište 36,5 % kopnene površine | 41,9 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 38,8 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 38,1 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 36,5 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 23,3 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 23,1 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 9,28 % BDP-a | 21,5 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 21,4 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 17,8 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 14,1 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,31 % površine šuma | 12,7 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 11,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 9,1 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 4,21 % BND-a | 7,4 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 5,5 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 3,63 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 3,6 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (100,0); Gini koeficijent (97,8); Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto (93,5); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (1,4); Devojčice i dečaci u školi (1,8).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 10,0 od 10 | 100,0 |
Gini koeficijent 54,4 od 100 | 97,8 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 3,20 % svih prihoda | 93,5 |
Bolnički kreveti 1,70 na 1000 stanovnika | 87,9 |
Pristup sanitarnim uslovima 18,7 % stanovništva | 87,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 59,7 % odraslih | 62,1 |
Rast BDP-a 2,64 % godišnje | 56,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 32,6 % svih smrtnih slučajeva | 47,2 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 31,8 % stanovništva | 42,3 |
Rast prihoda domaćinstava 3,76 % godišnje | 39,9 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 68,2 % stope aktivnosti muškaraca | 36,8 |
Siromaštvo i razvijenost 3,6 od 10 | 36,0 |
Gustina naseljenosti 47,2 st./km² | 31,6 |
Stopa aktivnosti 69,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 30,5 |
Zavisnost od pomoći 3,0 od 10 | 30,0 |
Bezbedna pijaća voda 74,3 % stanovništva | 27,3 |
Nedavni šokovi 2,5 od 10 | 25,0 |
Starenje stanovništva 10,2 % stanovništva | 25,0 |
Stopa nezaposlenosti 8,29 % radne snage | 22,5 |
Korisnici interneta 79,3 % stanovništva | 21,2 |
Stopa fertiliteta 1,63 rođenja po ženi | 15,3 |
Bezbednost hrane 1,3 od 10 | 13,0 |
Očekivano trajanje života 77,9 godina | 12,7 |
Ekonomska i socijalna prava 4,36 od 5 (5 = najbolje) | 12,7 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,9 od 10 | 9,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,8 od 10 | 8,0 |
Stopa pismenosti odraslih 95,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 6,6 |
Pothranjenost 3,90 % stanovništva | 2,6 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 11,5 na 1000 živorođenih | 2,4 |
Devojčice i dečaci u školi 1,01 (1 = podjednako) | 1,8 |
Pristup električnoj energiji 98,7 % stanovništva | 1,4 |
Upis u osnovnu školu 105 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (95,5); Prijave patenata (73,0); Politička stabilnost (69,1); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (11,0); Smanjenje rizika od katastrofa (13,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (26,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,29 % BDP-a | 95,5 |
Prijave patenata 8,44 na milion stanovnika | 73,0 |
Politička stabilnost -0,95 na skali od -2,5 do +2,5 | 69,1 |
Vladavina prava -0,63 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,6 |
INFORM indeks upravljanja 5,8 od 10 | 58,0 |
Kontrola korupcije -0,31 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,2 |
Kvalitet regulative -0,20 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,9 |
Žene u parlamentu 29,4 % mesta | 53,9 |
Efikasnost vlade -0,09 na skali od -2,5 do +2,5 | 51,9 |
Glas i odgovornost 0,04 na skali od -2,5 do +2,5 | 49,1 |
Naučni radovi 187 na milion stanovnika | 34,3 |
Fizička infrastruktura 3,3 od 10 | 33,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,6 od 10 | 26,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 1,3 od 10 | 13,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,1 od 10 | 11,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (95,9); Društvena nejednakost (75,4); Obrazovanje (64,4).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 95,9 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 75,4 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 64,4 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 61,1 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 45,8 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Kolumbija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/COL BibTeX
@misc{criora_atlas_COL_2026,
author = {{Criora}},
title = {Kolumbija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/COL},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.