+3,3 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,3 °C → +3,3 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,8 °C → +2,2 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Gvatemala: rizik 54 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,5 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 6,8 od 10 | Cunami | Visok | |
| 5,5 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 4,2 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (8,2 od 10).
Mapa opasnosti





























Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,1 | Sukobi | Opasan | |
| 3,7 | Vetar tropskih ciklona | Nizak | |
| 3,6 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 3,5 | Suša | Nizak |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 2,9% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,3 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-399 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 8 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.730 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 23 % godišnje sume.
1,4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0,2%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 14% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
7. mesto od 8, računajući od najbezbednije
32. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
55. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Temperatura površine tla”: 27,8 °C za 2021. godinu. To je rizik 66,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,1, pa je razlika u odnosu na svet +1,0.
Rizik najviše podižu: Temperatura površine tla (66,0); Pristup čistim gorivima (53,5); Stepen-dani hlađenja (52,7); najmanje: Zaštita obale prirodnim staništima (0,0); Stepen-dani grejanja (0,8); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (13,1).
Temperatura površine tla 27,8 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 66,0 |
Pristup čistim gorivima 46,5 % stanovništva | 53,5 |
Stepen-dani hlađenja 2.217 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 52,7 |
Indeks suše (SPEI) -1,26 (ispod 0: suvlje nego obično) | 50,2 |
Potrošnja energije po stanovniku 935 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 47,1 |
Rizik od rečnih poplava 4,2 od 10 | 42,0 |
Udeo obnovljive električne energije 60,6 % ukupne proizvodnje | 39,4 |
Uvoz energije 38,4 % potrošnje energije | 38,4 |
Udeo obnovljive energije 62,1 % ukupne energije | 35,6 |
Energetska intenzivnost 4,42 MJ po dolaru BDP-a | 19,3 |
Zagađenje vazduha PM2,5 21,6 µg/m³ | 18,9 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,11 t CO2e po stanovniku | 16,8 |
Udeo uglja u električnoj energiji 16,8 % ukupne proizvodnje | 16,8 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 20,6 dana | 13,1 |
Stepen-dani grejanja 67,1 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,8 |
Zaštita obale prirodnim staništima 100,0 od 100 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovani gubitak morske biodiverziteta (100,0); Kapacitet brana (99,3); Rizik od zemljotresa (95,0); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (1,1); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (1,2).
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,3 |
Rizik od zemljotresa 9,5 od 10 | 95,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 94,1 |
Zaštićena područja 10,2 % kopnene površine | 89,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 88,1 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 78,1 |
Ekološki otisak visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 78,1 |
Rizik od cunamija 6,8 od 10 | 68,0 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 66,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 66,3 |
Šumska površina 32,6 % kopnene površine | 65,6 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 65,2 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 62,8 |
Indeks proizvodnje hrane 108 (2014-2016 = 100) | 59,6 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 59,0 |
Asfaltirani putevi srednja ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 55,6 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 55,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 54,9 |
Ugrožene vrste sisara 16 vrsta | 52,8 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 52,6 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 51,2 |
Poljoprivredno zemljište 43,0 % kopnene površine | 49,5 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 47,4 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,1 |
Gubitak drvenog pokrivača 1,48 % površine šuma | 42,3 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 38,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 37,9 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 33,4 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 27,3 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 25,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 25,1 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 23,1 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 9,78 % BDP-a | 22,7 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 14,6 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 10,1 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 5,74 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 5,7 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 3,3 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 2,7 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 1,2 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,61 % BND-a | 1,1 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (97,7); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (84,0); Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto (75,3); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Devojčice i dečaci u školi (1,6).
Bolnički kreveti 0,45 na 1000 stanovnika | 97,7 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,4 od 10 | 84,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 4,60 % svih prihoda | 75,3 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 56,0 % stanovništva | 74,5 |
Gini koeficijent 45,2 od 100 | 69,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 63,2 % odraslih | 66,4 |
Siromaštvo i razvijenost 6,6 od 10 | 66,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 46,9 % stope aktivnosti muškaraca | 58,9 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 37,7 % svih smrtnih slučajeva | 54,8 |
Rast BDP-a 4,28 % godišnje | 54,8 |
Bezbedna pijaća voda 48,8 % stanovništva | 54,5 |
Izdaci za obrazovanje 17,3 % javne potrošnje | 50,7 |
Zavisnost od pomoći 5,0 od 10 | 50,0 |
Gustina naseljenosti 169 st./km² | 46,1 |
Ekonomska i socijalna prava 2,71 od 5 (5 = najbolje) | 45,8 |
Stopa aktivnosti 61,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 41,6 |
Korisnici interneta 60,2 % stanovništva | 40,9 |
Bezbednost hrane 2,9 od 10 | 29,0 |
Stopa fertiliteta 2,29 rođenja po ženi | 26,2 |
Stopa pismenosti odraslih 82,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 25,4 |
Zdravlje dece do 5 godina 2,4 od 10 | 24,0 |
Očekivano trajanje života 72,7 godina | 20,3 |
Pothranjenost 11,8 % stanovništva | 17,3 |
Starenje stanovništva 4,96 % stanovništva | 10,6 |
Nedavni šokovi 1,0 od 10 | 10,0 |
Stopa nezaposlenosti 2,60 % radne snage | 6,9 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 20,5 na 1000 živorođenih | 4,5 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,3 od 10 | 3,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,99 (1 = podjednako) | 1,6 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 101 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (100,0); Prijave patenata (95,5); Naučni radovi (74,2); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (33,0); Smanjenje rizika od katastrofa (37,0); Fizička infrastruktura (42,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,01 % BDP-a | 100,0 |
Prijave patenata 0,51 na milion stanovnika | 95,5 |
Naučni radovi 6,80 na milion stanovnika | 74,2 |
INFORM indeks upravljanja 7,1 od 10 | 71,0 |
Vladavina prava -1,03 na skali od -2,5 do +2,5 | 70,6 |
Žene u parlamentu 20,0 % mesta | 68,6 |
Kontrola korupcije -0,92 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,5 |
Efikasnost vlade -0,78 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,5 |
Kvalitet regulative -0,34 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,7 |
Glas i odgovornost -0,34 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,7 |
Politička stabilnost -0,21 na skali od -2,5 do +2,5 | 54,3 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,4 od 10 | 44,0 |
Fizička infrastruktura 4,2 od 10 | 42,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,7 od 10 | 37,0 |
Komunikaciona infrastruktura 3,3 od 10 | 33,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,8); Obrazovanje (83,7); Društvena nejednakost (70,9).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,8 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 83,7 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 70,9 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 62,8 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 55,5 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Gvatemala: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/GTM BibTeX
@misc{criora_atlas_GTM_2026,
author = {{Criora}},
title = {Gvatemala: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/GTM},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.