+4,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,2 °C → +4,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,5 °C → +2,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Turkmenistan: rizik 54 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,3 od 10 | Rečna poplava | Opasan | |
| 5,1 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 4,6 od 10 | Suša | Srednji | |
| 4,3 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (8,6 od 10).
Mapa opasnosti








Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: suše · zemljotresi · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,0 | Zemljotres | Nizak | |
| 1,3 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+30 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 110 mm, pa će porast do 2080. biti oko 26 % godišnje sume.
84%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 64%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,7%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
5. mesto od 5, računajući od najbezbednije
38. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
57. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 0,01 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +25,0.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (100,0); Udeo obnovljive energije (99,9); Indeks suše (SPEI) (99,2); najmanje: Uvoz energije (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Pristup čistim gorivima (0,2).
Udeo obnovljive električne energije 0,01 % ukupne proizvodnje | 100,0 |
Udeo obnovljive energije 0,10 % ukupne energije | 99,9 |
Indeks suše (SPEI) -2,48 (ispod 0: suvlje nego obično) | 99,2 |
Rizik od rečnih poplava 8,3 od 10 | 83,0 |
Temperatura površine tla 33,1 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 76,8 |
Potrošnja energije po stanovniku 4.559 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 75,8 |
Emisije CO2 po stanovniku 10,9 t CO2e po stanovniku | 55,8 |
Energetska intenzivnost 10,2 MJ po dolaru BDP-a | 51,6 |
Stepen-dani hlađenja 1.587 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 37,7 |
Stepen-dani grejanja 1.911 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 23,1 |
Zagađenje vazduha PM2,5 19,6 µg/m³ | 16,6 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 4,43 dana | 2,8 |
Pristup čistim gorivima 99,8 % stanovništva | 0,2 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 110 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Projektovana promena podzemnih voda (100,0); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (100,0); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 100,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 135 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 100,0 |
Poljoprivredno zemljište 84,2 % kopnene površine | 97,4 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 97,0 |
Zaštićena područja 4,30 % kopnene površine | 95,8 |
Šumska površina 8,78 % kopnene površine | 90,7 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 89,3 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 88,3 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 81,8 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 80,6 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 77,8 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 74,1 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 71,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 62,7 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 57,0 |
Indeks proizvodnje hrane 112 (2014-2016 = 100) | 56,4 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 55,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 53,9 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 43,0 |
Ugrožene vrste sisara 9 vrsta | 42,9 |
Zavisnost od prirodnog kapitala srednja ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 40,0 |
Rizik od zemljotresa 3,0 od 10 | 30,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 12,2 % BDP-a | 28,2 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 25,6 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 21,5 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 19,2 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 18,2 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 16,9 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 6,20 % BND-a | 10,8 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 8,5 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 6,7 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 1,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,00 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (73,0); Stopa aktivnosti (67,2); Prekomerna težina kod odraslih (58,7); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (0,0); Stopa pismenosti odraslih (0,1).
Bolnički kreveti 3,60 na 1000 stanovnika | 73,0 |
Stopa aktivnosti 44,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 67,2 |
Prekomerna težina kod odraslih 57,0 % odraslih | 58,7 |
Rast BDP-a 6,30 % godišnje | 53,2 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 26,3 % svih smrtnih slučajeva | 37,7 |
Stopa fertiliteta 2,66 rođenja po ženi | 32,4 |
Očekivano trajanje života 70,2 godine | 24,1 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 2,2 od 10 | 22,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 82,9 % stope aktivnosti muškaraca | 21,5 |
Izdaci za obrazovanje 27,6 % javne potrošnje | 21,1 |
Gustina naseljenosti 15,7 st./km² | 19,4 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,9 od 10 | 19,0 |
Bezbednost hrane 1,8 od 10 | 18,0 |
Siromaštvo i razvijenost 1,4 od 10 | 14,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 9,68 % udatih žena od 15 do 49 godina | 12,5 |
Stopa nezaposlenosti 4,27 % radne snage | 11,5 |
Starenje stanovništva 4,81 % stanovništva | 10,1 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 39,0 na 1000 živorođenih | 8,9 |
Bezbedna pijaća voda 94,9 % stanovništva | 5,5 |
Upis u osnovnu školu 95,7 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 5,4 |
Devojčice i dečaci u školi 0,98 (1 = podjednako) | 4,9 |
Pothranjenost 4,30 % stanovništva | 3,4 |
Zavisnost od pomoći 0,3 od 10 | 3,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,87 od 5 (5 = najbolje) | 2,4 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,2 od 10 | 2,0 |
Stopa pismenosti odraslih 99,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 0,1 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (98,7); Glas i odgovornost (90,2); Kvalitet regulative (87,6); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (26,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (28,0); Fizička infrastruktura (32,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,09 % BDP-a | 98,7 |
Glas i odgovornost -2,01 na skali od -2,5 do +2,5 | 90,2 |
Kvalitet regulative -1,88 na skali od -2,5 do +2,5 | 87,6 |
Naučni radovi 3,03 na milion stanovnika | 82,5 |
Vladavina prava -1,42 na skali od -2,5 do +2,5 | 78,3 |
INFORM indeks upravljanja 7,7 od 10 | 77,0 |
Kontrola korupcije -1,31 na skali od -2,5 do +2,5 | 76,1 |
Efikasnost vlade -1,15 na skali od -2,5 do +2,5 | 73,1 |
Žene u parlamentu 25,6 % mesta | 59,8 |
Smanjenje rizika od katastrofa 5,0 od 10 | 50,0 |
Politička stabilnost 0,24 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,3 |
Fizička infrastruktura 3,2 od 10 | 32,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,8 od 10 | 28,0 |
Komunikaciona infrastruktura 2,6 od 10 | 26,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (95,3); Obrazovanje (87,8).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 95,3 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 87,8 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 66,2 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 54,5 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Turkmenistan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/TKM BibTeX
@misc{criora_atlas_TKM_2026,
author = {{Criora}},
title = {Turkmenistan: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/TKM},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.