Criora

Peru Klimatski rizik i karta opasnosti

Peru: rizik 51 od 100, srednji.

Region
Amerike
Podregion
Južna Amerika
Prihod
Viši srednji
  1. Slab
  2. Nizak
  3. Srednji
  4. Visok
  5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

Glavne pretnje

Ocena Opasnost Rizik
9,6 od 10 Zemljotres Opasan
9,1 od 10 Cunami Opasan
6,6 od 10 Rečna poplava Visok
5,6 od 10 Epidemije Srednji

Ispod su još 4 pretnje: sukobi (5,7 od 10), suša (3,8 od 10), priobalna poplava (3,3 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (7,8 od 10).

Mapa opasnosti

Natural Earth
Ne osećaju se Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

Otvori veliku mapu

Još na mapi: rečne poplave · suše · požari


Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Zašto je ocena 51

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik
  1. 47 Klima i energija Srednji Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
  2. 55 Priroda -0,7 Srednji Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
  3. 35 Društvo Nizak Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
  4. 56 Rizik slabog upravljanja Srednji Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
  5. 62 Rizik slabe adaptacije +2,8 Visok Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

Ocena Opasnost Rizik
5,7 Sukobi Srednji
3,8 Suša Nizak
3,3 Priobalna poplava Nizak
0,0 Vetar tropskih ciklona Slab

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
Toplije nego obično: 18 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.
Februar-april
Toplije nego obično: 15 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

Na koje još zemlje utiče El Ninjo

Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,1 °C

Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0,0 °C+2,1 °C+1,6 °C+3,1 °C+2,1 °C1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+2,1 °C → +3,1 °C
Ako emisije prestanu da rastu
+1,6 °C → +2,1 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 4,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+122 mm

Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0 mm+90 mm+95 mm+122 mm+134 mm1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+90 mm → +122 mm
Ako emisije prestanu da rastu
+95 mm → +134 mm

Najsuvlji mesec: oko 8 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.370 mm, pa će porast do 2080. biti oko 5 % godišnje sume.

18%

Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

19%18%18%18%18%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
18% → 18%
Ako se emisije smanje
18% → 18%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 19%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

3,8%

Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

2,8%3,3%3%3,8%3,1%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
3,3% → 3,8%
Ako emisije prestanu da rastu
3% → 3,1%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,8%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 16% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada
19%
Tropska 55%
14%
2050
14%
14%
Tropska 58%
14%
2080
17%
Tropska 60%
14%
Polarna: bez toplog godišnjeg dobaUmereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godineSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Tumbes · Kopno pod vodom 2,1%Dubina vode na mapi 0 m3 mOtvori mapu uživoNatural Earth

Porast nivoa mora uz obalu

0,00 m+0,21 m+0,18 m+0,72 m+0,50 m1995-201420502100
Ako emisije nastave da rastu
+0,21 m → +0,72 m
Ako emisije prestanu da rastu
+0,18 m → +0,50 m

Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

  • Lima · 11,5 mil. stanovnika Zemljotresi: pustošni potresi na čvrstom tlu (0,7 g), na mekom jači. Jače nego u 99% velikih gradova sveta.
  • Arekipa · 984 hilj. stanovnika Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,33 g), na mekom jači. Jače nego u 90% velikih gradova sveta.
  • Truhiljo · 929 hilj. stanovnika Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,46 g), na mekom jači. Jače nego u 97% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

Peru u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 30,6 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 68,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet -7,0.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (68,3); Rizik od rečnih poplava (66,0); Temperatura površine tla (64,1); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,1); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (1,1); Energetska intenzivnost (7,5).

Udeo obnovljive energije
30,6 % ukupne energije
68,3
Rizik od rečnih poplava
6,6 od 10
66,0
Temperatura površine tla
26,9 °C

Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze.

64,1
Potrošnja energije po stanovniku
823 kg ekvivalenta nafte po stanovniku
44,8
Indeks suše (SPEI)
-1,07 (ispod 0: suvlje nego obično)
42,7
Zaštita obale prirodnim staništima
58,8 od 100
41,2
Stepen-dani hlađenja
1.619 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja.

38,5
Udeo obnovljive električne energije
61,8 % ukupne proizvodnje
38,2
Zagađenje vazduha PM2,5
27,0 µg/m³
25,0
Emisije CO2 po stanovniku
2,02 t CO2e po stanovniku
25,0
Stepen-dani grejanja
1.018 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja.

12,3
Uvoz energije
12,2 % potrošnje energije
12,2
Pristup čistim gorivima
91,8 % stanovništva
8,2
Energetska intenzivnost
2,30 MJ po dolaru BDP-a
7,5
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C
1,69 dana
1,1
Udeo uglja u električnoj energiji
0,06 % ukupne proizvodnje
0,1

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta

Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke

APA

Criora. (2026). Peru: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/PER

BibTeX

@misc{criora_atlas_PER_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Peru: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/PER},
  urldate = {2026-11-13}
}

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.