+3,3 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,3 °C → +3,3 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,8 °C → +2,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Nikaragva: rizik 51 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,2 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 7,2 od 10 | Cunami | Visok | |
| 5,0 od 10 | Rečna poplava | Srednji | |
| 4,9 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,8 od 10).
Mapa opasnosti








Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · suše · porast nivoa mora · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 4,3 | Priobalna poplava | Srednji | |
| 4,2 | Vetar tropskih ciklona | Srednji | |
| 3,9 | Suša | Nizak | |
| 1,9 | Sukobi | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,6% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,3 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-412 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 15 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.950 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 21 % godišnje sume.
34%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2,6%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
5. mesto od 8, računajući od najbezbednije
30. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
28. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Stepen-dani hlađenja”: 2.951 stepen-dan za 2024. godinu. To je rizik 70,1 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 52,6, pa je razlika u odnosu na svet +17,5.
Rizik najviše podižu: Stepen-dani hlađenja (70,1); Temperatura površine tla (65,3); Rizik od rečnih poplava (50,0); najmanje: Stepen-dani grejanja (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Zaštita obale prirodnim staništima (6,3).
Stepen-dani hlađenja 2.951 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 70,1 |
Temperatura površine tla 27,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 65,3 |
Rizik od rečnih poplava 5,0 od 10 | 50,0 |
Udeo obnovljive energije 50,4 % ukupne energije | 47,7 |
Uvoz energije 46,5 % potrošnje energije | 46,5 |
Pristup čistim gorivima 59,6 % stanovništva | 40,4 |
Potrošnja energije po stanovniku 633 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 40,0 |
Indeks suše (SPEI) -0,93 (ispod 0: suvlje nego obično) | 37,2 |
Udeo obnovljive električne energije 69,5 % ukupne proizvodnje | 30,5 |
Energetska intenzivnost 4,29 MJ po dolaru BDP-a | 18,6 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,83 t CO2e po stanovniku | 13,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 16,8 µg/m³ | 13,5 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 9,92 dana | 6,3 |
Zaštita obale prirodnim staništima 93,7 od 100 | 6,3 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0,02 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena prinosa žitarica (95,8); Poljoprivredni kapacitet (95,3); Izdaci za zdravstvo po stanovniku (92,6); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Kapacitet brana (0,0); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (2,2).
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 95,8 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 95,3 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 92,6 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 91,2 |
Zaštićena područja 10,1 % kopnene površine | 90,0 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 87,4 |
Rizik od zemljotresa 8,2 od 10 | 82,0 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 79,5 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 78,2 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 76,5 |
Gubitak drvenog pokrivača 3,78 % površine šuma | 72,8 |
Šumska površina 25,8 % kopnene površine | 72,8 |
Rizik od cunamija 7,2 od 10 | 72,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 56,1 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 54,1 |
Ekološki otisak srednja ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 49,9 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 49,5 |
Poljoprivredno zemljište 42,3 % kopnene površine | 48,7 |
Pristup bezbednoj pijaćoj vodi srednja ranjivost Koliki deo ljudi ima pouzdanu pitku vodu. | 45,1 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 43,9 |
Indeks proizvodnje hrane 128 (2014-2016 = 100) | 43,8 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,5 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 43,0 |
Ugrožene vrste sisara 9 vrsta | 42,9 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 38,4 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 14,4 % BDP-a | 33,5 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 30,6 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 30,5 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 26,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 25,3 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 22,7 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 15,6 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 11,5 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 10,9 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 9,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 5,6 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 5,1 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 2,24 % BND-a | 3,9 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 2,22 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 2,2 |
Kapacitet brana veoma niska ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (93,6); Prekomerna težina kod odraslih (71,4); Izdaci za obrazovanje (68,6); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0); Nedavni šokovi (0,0).
Bolnički kreveti 0,97 na 1000 stanovnika | 93,6 |
Prekomerna težina kod odraslih 67,2 % odraslih | 71,4 |
Izdaci za obrazovanje 11,0 % javne potrošnje | 68,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 43,3 % svih smrtnih slučajeva | 63,3 |
Zavisnost od pomoći 5,5 od 10 | 55,0 |
Rast BDP-a 4,92 % godišnje | 54,3 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 62,7 % stope aktivnosti muškaraca | 42,5 |
Bezbednost hrane 4,1 od 10 | 41,0 |
Korisnici interneta 61,4 % stanovništva | 39,7 |
Siromaštvo i razvijenost 3,9 od 10 | 39,0 |
Gustina naseljenosti 56,7 st./km² | 33,7 |
Ekonomska i socijalna prava 3,41 od 5 (5 = najbolje) | 31,7 |
Stopa aktivnosti 69,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 30,6 |
Pothranjenost 17,3 % stanovništva | 27,6 |
Stopa fertiliteta 2,21 rođenje po ženi | 24,8 |
Očekivano trajanje života 75,1 godina | 16,8 |
Stopa nezaposlenosti 5,04 % radne snage | 13,6 |
Starenje stanovništva 5,70 % stanovništva | 12,6 |
Pristup električnoj energiji 88,3 % stanovništva | 12,4 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,1 od 10 | 11,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,9 od 10 | 9,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 11,2 na 1000 živorođenih | 2,3 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 110 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Glas i odgovornost (85,2); Vladavina prava (81,7); INFORM indeks upravljanja (79,0); najmanje: Žene u parlamentu (13,8); Komunikaciona infrastruktura (33,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (45,0).
Glas i odgovornost -1,76 na skali od -2,5 do +2,5 | 85,2 |
Vladavina prava -1,59 na skali od -2,5 do +2,5 | 81,7 |
INFORM indeks upravljanja 7,9 od 10 | 79,0 |
Kontrola korupcije -1,38 na skali od -2,5 do +2,5 | 77,6 |
Naučni radovi 6,16 na milion stanovnika | 75,3 |
Kvalitet regulative -0,94 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,9 |
Efikasnost vlade -0,89 na skali od -2,5 do +2,5 | 67,9 |
Fizička infrastruktura 5,1 od 10 | 51,0 |
Politička stabilnost -0,01 na skali od -2,5 do +2,5 | 50,2 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,5 od 10 | 45,0 |
Komunikaciona infrastruktura 3,3 od 10 | 33,0 |
Žene u parlamentu 54,9 % mesta | 13,8 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,9); Obrazovanje (81,9); Lakoća poslovanja (71,0).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,9 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 81,9 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 71,0 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 65,7 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 56,0 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Nikaragva: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/NIC BibTeX
@misc{criora_atlas_NIC_2026,
author = {{Criora}},
title = {Nikaragva: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/NIC},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.