+4,3 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,4 °C → +4,3 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,4 °C → +2,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Iran: rizik 54 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,3 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 7,4 od 10 | Priobalna poplava | Visok | |
| 7,3 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 6,4 od 10 | Suša | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti





Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,5 | Sukobi | Opasan | |
| 6,1 | Epidemije | Visok | |
| 5,5 | Cunami | Srednji | |
| 1,6 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (9,3 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,3 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+22 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 210 mm, pa će porast do 2080. biti oko 11 % godišnje sume.
86%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 86%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 12% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
5. mesto od 9, računajući od najbezbednije
37. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
56. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 0,90 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 99,1 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +23,8.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (99,1); Udeo obnovljive električne energije (95,8); Temperatura površine tla (83,1); najmanje: Uvoz energije (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,2); Pristup čistim gorivima (4,3).
Udeo obnovljive energije 0,90 % ukupne energije | 99,1 |
Udeo obnovljive električne energije 4,24 % ukupne proizvodnje | 95,8 |
Temperatura površine tla 36,1 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 83,1 |
Rizik od rečnih poplava 7,3 od 10 | 73,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 3.399 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 70,5 |
Indeks suše (SPEI) -1,61 (ispod 0: suvlje nego obično) | 64,5 |
Emisije CO2 po stanovniku 9,05 t CO2e po stanovniku | 52,1 |
Energetska intenzivnost 9,32 MJ po dolaru BDP-a | 46,8 |
Stepen-dani hlađenja 1.874 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 44,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 32,3 µg/m³ | 31,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 79,1 od 100 | 20,9 |
Stepen-dani grejanja 1.456 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 17,6 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 22,5 dana | 14,4 |
Pristup čistim gorivima 95,7 % stanovništva | 4,3 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0,18 % ukupne proizvodnje | 0,2 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 32 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Zaštićena područja (93,1); Rizik od zemljotresa (93,0); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (2,4).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Zaštićena područja 7,00 % kopnene površine | 93,1 |
Rizik od zemljotresa 9,3 od 10 | 93,0 |
Šumska površina 6,65 % kopnene površine | 93,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 91,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 89,5 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 87,5 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 84,3 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 81,3 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 81,3 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 79,4 |
Indeks proizvodnje hrane 83,9 (2014-2016 = 100) | 78,6 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 76,8 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 75,2 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 70,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 66,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,9 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 60,4 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 56,5 |
Rizik od cunamija 5,5 od 10 | 55,0 |
Ugrožene vrste sisara 18 vrsta | 54,9 |
Zavisnost od uvoza hrane srednja ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 46,8 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 45,9 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 45,1 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 40,4 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 36,1 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 34,1 |
Poljoprivredno zemljište 29,0 % kopnene površine | 33,2 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 25,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 10,8 % BDP-a | 25,1 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 24,8 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 24,5 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 21,2 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 19,7 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 17,8 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 12,1 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 6,70 % BND-a | 11,7 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 7,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 6,8 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 5,6 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 2,4 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,00 % površine šuma | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (86,7); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (86,0); Odnos polova na tržištu rada (85,9); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (1,0).
Bolnički kreveti 1,85 na 1000 stanovnika | 86,7 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,6 od 10 | 86,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 20,8 % stope aktivnosti muškaraca | 85,9 |
Stopa aktivnosti 45,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 66,9 |
Prekomerna težina kod odraslih 60,4 % odraslih | 62,9 |
Rast BDP-a -2,83 % godišnje | 60,2 |
Rast prihoda domaćinstava 0,90 % godišnje | 57,3 |
Izdaci za obrazovanje 18,8 % javne potrošnje | 46,2 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,00 % svih prihoda | 44,2 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 29,5 % svih smrtnih slučajeva | 42,5 |
Gini koeficijent 35,9 od 100 | 39,8 |
Gustina naseljenosti 55,8 st./km² | 33,5 |
Bezbednost hrane 2,3 od 10 | 23,0 |
Stopa nezaposlenosti 8,30 % radne snage | 22,5 |
Starenje stanovništva 8,58 % stanovništva | 20,6 |
Siromaštvo i razvijenost 2,0 od 10 | 20,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,06 od 5 (5 = najbolje) | 18,7 |
Stopa fertiliteta 1,68 rođenja po ženi | 16,1 |
Stopa pismenosti odraslih 88,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 15,8 |
Korisnici interneta 85,3 % stanovništva | 15,1 |
Očekivano trajanje života 77,9 godina | 12,8 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,0 od 10 | 10,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,03 (1 = podjednako) | 8,3 |
Pothranjenost 6,80 % stanovništva | 8,0 |
Bezbedna pijaća voda 94,4 % stanovništva | 5,9 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 11,3 na 1000 živorođenih | 2,4 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,1 od 10 | 1,0 |
Zavisnost od pomoći 0,1 od 10 | 1,0 |
Nedavni šokovi 0,1 od 10 | 1,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 102 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (92,3); Izdaci za istraživanje i razvoj (88,6); Politička stabilnost (83,8); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (13,0); Naučni radovi (18,1); Fizička infrastruktura (35,0).
Žene u parlamentu 4,91 % mesta | 92,3 |
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,73 % BDP-a | 88,6 |
Politička stabilnost -1,69 na skali od -2,5 do +2,5 | 83,8 |
Glas i odgovornost -1,63 na skali od -2,5 do +2,5 | 82,5 |
Kvalitet regulative -1,53 na skali od -2,5 do +2,5 | 80,5 |
Vladavina prava -1,22 na skali od -2,5 do +2,5 | 74,3 |
Kontrola korupcije -1,14 na skali od -2,5 do +2,5 | 72,8 |
INFORM indeks upravljanja 7,1 od 10 | 71,0 |
Efikasnost vlade -0,86 na skali od -2,5 do +2,5 | 67,1 |
Prijave patenata 115 na milion stanovnika | 42,2 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 3,9 od 10 | 39,0 |
Fizička infrastruktura 3,5 od 10 | 35,0 |
Naučni radovi 681 na milion stanovnika | 18,1 |
Komunikaciona infrastruktura 1,3 od 10 | 13,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (64,8); Lakoća poslovanja (60,6); Društvena nejednakost (52,2).
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 64,8 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 60,6 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 52,2 |
Inovativnost srednja pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 44,4 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 43,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Iran: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/IRN BibTeX
@misc{criora_atlas_IRN_2026,
author = {{Criora}},
title = {Iran: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/IRN},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.