Criora

Азербејџан Klimatski rizik i karta opasnosti

Region
Azija
Podregion
Zapadna Azija
Prihod
Viši srednji dohodak
ISO
AZE

Азербејџан: sredina liste, pri čemu je upravljački rizik glavni pritisak.


Događaji uživo

Satni priliv podataka o katastrofama, prikazan pored stalnog rizika ispod. Otvori mapu uživo

Азербејџан: koliko su rizici veliki, ukupno gledano?

Objedinjena ocena i njenih pet dimenzija. Više znači veći rizik.

Srednji 48 / 100

5 god.
  1. 50 Klima Srednji
  2. 41 Priroda +0.3 Srednji
  3. 28 Društvo Nizak
  4. 67 Upravljanje Visok
  5. 56 Prilagođavanje -1.0 Srednji

Азербејџан: koje opasnosti najviše prete?

Intenzitet fizičkih opasnosti. INFORM indeks rizika, 0 do 10.

  • 6.6PoplavaVisok

Азербејџан: prognoza od 2050. do 2100.

Projektovana fizička promena pri umerenoj (SSP2-4.5) i visokoj (SSP5-8.5) putanji emisija.

Do 2080. pri visokoj putanji emisija Азербејџан se zagreva za +4,4 °C, uz promenu godišnjih padavina od +11 mm.

+4,4 °C

Temperatura

20502080
Visoke emisije SSP5-8.5
+3,3 °C → +4,4 °C
Niske emisije SSP2-4.5
+2,7 °C → +3,0 °C

Najtopliji mesec +6,5 °C do 2080. (SSP5-8.5).

+11 mm

Padavine

20502080
Visoke emisije SSP5-8.5
+17 mm → +11 mm
Niske emisije SSP2-4.5
+13 mm → +16 mm

Najsuvlji mesec 0 mm do 2080. (SSP5-8.5).

35%

Vodni stres

20502080
Visoke emisije SSP5-8.5
29% → 35%
Trenutna putanja SSP3-7.0
29% → 35%

Udeo teritorije pod visokim ili ekstremnim vodnim stresom; danas 20%.

1,3%

Rečne poplave

20502080
Visoke emisije SSP5-8.5
1,1% → 1,3%
Niske emisije SSP2-4.5
1,2% → 1,2%

Teritorija izložena stogodišnjoj rečnoj poplavi; danas 1,3%.

Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz javnih podataka CMIP6 (WorldClim 2.1, medijana 5 modela, u odnosu na referentni period 1970-2000), WRI Aqueduct 4.0 i IPCC AR6. Mesečni i bioklimatski agregati, ne dnevni pragovni indeksi. Procene usmerene na budućnost, ne preračunati rizik lokacije.

Panel pokazatelja

Svaki pokazatelj na nivou izvora koji stoji iza gore navedenih dimenzija. Sortirajte po oceni, vrednosti ili nazivu.

Potrošnja fosilnih goriva
100 % of total100.0
Udeo obnovljive energije
1.30 % of total energy98.7
Udeo obnovljive električne energije
5.80 % of total94.2
Rizik od poplava
6.60 0-1066.0
Temperatura površine kopna
24.6 deg C change59.5
Uvoz energije
-262 % of energy use47.9
Indeks suše (SPEI)
-1.07 index34.9
Stepen-dani grejanja
3905 degree days26.8
Energetska intenzivnost
4.40 MJ/$2017 PPP GDP26.7
Zagađenje vazduha PM2,5
21.7 ug/m321.0
Stepen-dani hlađenja
1327 degree days18.2
Emisije metana po stanovniku
1.56 kt CO2e per capita12.3
Emisije azot-suboksida po stanovniku
0.47 kt CO2e per capita11.1
Emisije CO2 po stanovniku
3.40 metric tons10.8
Potrošnja energije po stanovniku
1720 kg oil eq per capita9.9
Pristup čistim gorivima
98.5 % population1.5
Indeks toplote
0.18 index0.1
Udeo uglja u električnoj energiji
0.00 % of total0.0

Ovi pokazatelji imaju rezoluciju na nivou lokacije. Ocenite svoju tačnu lokaciju.

Oceni lokaciju u zemlji Азербејџан →

A šta na vašoj lokaciji?

Ocena zemlje je prosek. Dobijte potpunu raščlanjenost rizika za jednu adresu ili tačku unutar zemlje Азербејџан.

Gde tačno?

Unesite adresu, grad ili znamenitost, a mi ćemo odrediti precizan profil rizika za tu tačku.

ilioznači je na mapi →
Mapa zemlje Азербејџан
Označi na mapi Otvori mapu

Česta pitanja

Konkretni odgovori, izvedeni iz istih podataka prikazanih iznad.

  • Koliko je zemlja Азербејџан rizična?

    Азербејџан: sredina liste, pri čemu je upravljački rizik glavni pritisak. Njena ukupna ocena rizika je 48 od 100 (srednji), objedinjena iz izvora World Bank, INFORM indeks rizika i ND-GAIN indeks zemalja.

  • Šta najviše utiče na rizik zemlje Азербејџан?

    Najveći pritisci zemlje Азербејџан su upravljački (67, visok) i adaptacioni (56). Njena najjača oblast je društveni (28).

  • Kako bi se klima zemlje Азербејџан mogla promeniti do 2080. godine?

    Pod scenarijem visokih emisija (SSP5-8.5), oko 25% teritorije zemlje Азербејџан pomera se ka toplijoj klimatskoj zoni do 2080. godine, podižući njen indeks pritiska klimatskih opasnosti sa 69 na 69 od 100. Ova projekcija zasnovana na Köppenovoj klasifikaciji je zasebna procena okrenuta budućnosti, odvojena od istorijskih ND-GAIN ocena.

  • Koliko će se Азербејџан zagrejati do 2080?

    U scenariju visokih emisija (SSP5-8.5), Азербејџан će se do 2080 zagrejati za oko +4,4 °C, uz promenu godišnjih padavina od +11 mm; uz niže emisije (SSP2-4.5) zagrevanje iznosi oko +3,0 °C. Na osnovu CMIP6 višemodelnih projekcija u odnosu na referentni period 1970-2000.

  • Kako će se promeniti vodni stres u Азербејџан?

    Udeo teritorije Азербејџан pod visokim vodnim stresom će se do 2080 promeniti sa 20% danas na 35% u scenariju visokih emisija (SSP5-8.5). Na osnovu projekcija WRI Aqueduct.

  • Kako će se promeniti izloženost rečnim poplavama u Азербејџан?

    Udeo teritorije Азербејџан izložen rečnim poplavama će se do 2080 promeniti sa 1,3% danas na 1,3% u scenariju visokih emisija (SSP5-8.5). Na osnovu projekcija rečnih poplava WRI Aqueduct.

  • Kada su podaci o riziku zemlje Азербејџан poslednji put ažurirani?

    Ažurirano септембар 2026., na osnovu izvora World Bank, INFORM indeks rizika i ND-GAIN indeks zemalja.