+4,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,2 °C → +4,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,6 °C → +2,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Azerbejdžan: rizik 46 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,8 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 6,5 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 5,3 od 10 | Suša | Srednji | |
| 4,2 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (8,0 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,2 | Sukobi | Srednji | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+26 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 510 mm, pa će porast do 2080. biti oko 5 % godišnje sume.
35%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 20%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 25% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
13. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
27. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
39. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 1,30 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 98,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +23,4.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (98,7); Udeo obnovljive električne energije (94,2); Rizik od rečnih poplava (65,0); najmanje: Uvoz energije (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0).
Udeo obnovljive energije 1,30 % ukupne energije | 98,7 |
Udeo obnovljive električne energije 5,80 % ukupne proizvodnje | 94,2 |
Rizik od rečnih poplava 6,5 od 10 | 65,0 |
Temperatura površine tla 24,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 59,5 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.732 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 58,3 |
Indeks suše (SPEI) -0,98 (ispod 0: suvlje nego obično) | 39,1 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,81 t CO2e po stanovniku | 35,4 |
Stepen-dani grejanja 2.600 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 31,4 |
Energetska intenzivnost 4,40 MJ po dolaru BDP-a | 19,2 |
Zagađenje vazduha PM2,5 21,7 µg/m³ | 19,0 |
Stepen-dani hlađenja 690 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 16,4 |
Pristup čistim gorivima 98,9 % stanovništva | 1,1 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,06 dana | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 256 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Pripremljenost za katastrofe (100,0); Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Poljoprivredni kapacitet (94,3); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0).
Pripremljenost za katastrofe veoma visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 100,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 94,3 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 88,7 |
Zaštićena područja 12,0 % kopnene površine | 88,1 |
Šumska površina 14,1 % kopnene površine | 85,1 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 82,1 |
Rizik od zemljotresa 7,8 od 10 | 78,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 76,6 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 70,4 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 70,3 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 68,6 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 68,1 |
Poljoprivredno zemljište 57,8 % kopnene površine | 66,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 58,6 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 57,6 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 57,5 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 57,5 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 55,4 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 49,5 |
Kapacitet brana srednja ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 46,8 |
Asfaltirani putevi srednja ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 44,8 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 44,6 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 56,6 % vodnih tela | 43,4 |
Indeks proizvodnje hrane 129 (2014-2016 = 100) | 43,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 39,6 |
Ugrožene vrste sisara 7 vrsta | 38,8 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 33,8 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 16,2 % BND-a | 28,2 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 27,2 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 25,7 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 20,8 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 18,2 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 14,5 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 5,66 % BDP-a | 13,1 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 9,5 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 1,5 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,01 % površine šuma | 0,5 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (92,0); Bolnički kreveti (72,4); Izdaci za obrazovanje (65,9); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 9,2 od 10 | 92,0 |
Bolnički kreveti 3,68 na 1000 stanovnika | 72,4 |
Izdaci za obrazovanje 11,9 % javne potrošnje | 65,9 |
Prekomerna težina kod odraslih 61,7 % odraslih | 64,5 |
Rast BDP-a 1,45 % godišnje | 56,9 |
Bezbedna pijaća voda 57,8 % stanovništva | 44,9 |
Gustina naseljenosti 123 st./km² | 42,4 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 29,1 % svih smrtnih slučajeva | 41,9 |
Pristup sanitarnim uslovima 68,0 % stanovništva | 34,2 |
Stopa aktivnosti 70,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 27,8 |
Starenje stanovništva 9,17 % stanovništva | 22,2 |
Očekivano trajanje života 74,6 godina | 17,6 |
Stopa nezaposlenosti 5,46 % radne snage | 14,7 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 92,0 % stope aktivnosti muškaraca | 12,1 |
Siromaštvo i razvijenost 1,2 od 10 | 12,0 |
Stopa fertiliteta 1,43 rođenja po ženi | 11,8 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,1 od 10 | 11,0 |
Korisnici interneta 90,8 % stanovništva | 9,5 |
Bezbednost hrane 0,9 od 10 | 9,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,60 od 5 (5 = najbolje) | 7,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,4 od 10 | 4,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 17,9 na 1000 živorođenih | 3,9 |
Zavisnost od pomoći 0,3 od 10 | 3,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,99 (1 = podjednako) | 1,7 |
Stopa pismenosti odraslih 99,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 0,3 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 106 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (96,8); Glas i odgovornost (80,5); Prijave patenata (69,3); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (14,0); Fizička infrastruktura (25,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (38,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,21 % BDP-a | 96,8 |
Glas i odgovornost -1,53 na skali od -2,5 do +2,5 | 80,5 |
Prijave patenata 11,7 na milion stanovnika | 69,3 |
Žene u parlamentu 20,8 % mesta | 67,4 |
Kontrola korupcije -0,78 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,6 |
Vladavina prava -0,46 na skali od -2,5 do +2,5 | 59,1 |
INFORM indeks upravljanja 5,9 od 10 | 59,0 |
Politička stabilnost -0,09 na skali od -2,5 do +2,5 | 51,9 |
Kvalitet regulative 0,05 na skali od -2,5 do +2,5 | 49,0 |
Efikasnost vlade 0,13 na skali od -2,5 do +2,5 | 47,5 |
Naučni radovi 116 na milion stanovnika | 40,2 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 3,8 od 10 | 38,0 |
Fizička infrastruktura 2,5 od 10 | 25,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,4 od 10 | 14,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (94,3); Obrazovanje (75,2); Lakoća poslovanja (41,1).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 94,3 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 75,2 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 41,1 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 41,1 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 39,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Azerbejdžan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/AZE BibTeX
@misc{criora_atlas_AZE_2026,
author = {{Criora}},
title = {Azerbejdžan: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/AZE},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.