Criora

Azerbejdžan Klimatski rizik i karta opasnosti

Azerbejdžan: rizik 46 od 100, srednji.

Region
Azija
Podregion
Zapadna Azija
Prihod
Viši srednji
  1. Slab
  2. Nizak
  3. Srednji
  4. Visok
  5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

Glavne pretnje

Ocena Opasnost Rizik
7,8 od 10 Zemljotres Visok
6,5 od 10 Rečna poplava Visok
5,3 od 10 Suša Srednji
4,2 od 10 Epidemije Srednji

Ispod su još 4 pretnje: sukobi (5,2 od 10), priobalna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (8,0 od 10).

Gradovi
Baku

Mapa opasnosti

Natural Earth
Ne osećaju se Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

Otvori veliku mapu

Još na mapi: rečne poplave · suše · požari


Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Zašto je ocena 46

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik
  1. 49 Klima i energija Srednji Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
  2. 44 Priroda -1,8 Srednji Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
  3. 27 Društvo Nizak Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
  4. 58 Rizik slabog upravljanja Srednji Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
  5. 53 Rizik slabe adaptacije -0,2 Srednji Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

Ocena Opasnost Rizik
5,2 Sukobi Srednji
0,0 Priobalna poplava Slab
0,0 Cunami Slab
0,0 Vetar tropskih ciklona Slab

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

Na koje zemlje utiče El Ninjo

Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+4,4 °C

Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0,0 °C+3,2 °C+2,6 °C+4,4 °C+2,9 °C1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+3,2 °C → +4,4 °C
Ako emisije prestanu da rastu
+2,6 °C → +2,9 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 6,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+26 mm

Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0 mm+35 mm+26 mm+26 mm+44 mm1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+35 mm → +26 mm
Ako emisije prestanu da rastu
+26 mm → +44 mm

Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 510 mm, pa će porast do 2080. biti oko 5 % godišnje sume.

35%

Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

20%29%29%35%29%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
29% → 35%
Ako se emisije smanje
29% → 29%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 20%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

1,3%

Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1,4%1,2%1,2%1,3%1,2%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
1,2% → 1,3%
Ako emisije prestanu da rastu
1,2% → 1,2%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 25% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada
27%
26%
Suva 47%
2050
20%
27%
Suva 53%
2080
14%
27%
Suva 59%
Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

  • Baku · 2,5 mil. stanovnika Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,27 g), na mekom jači. Jače nego u 86% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 1,30 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 98,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +23,4.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (98,7); Udeo obnovljive električne energije (94,2); Rizik od rečnih poplava (65,0); najmanje: Uvoz energije (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0).

Udeo obnovljive energije
1,30 % ukupne energije
98,7
Udeo obnovljive električne energije
5,80 % ukupne proizvodnje
94,2
Rizik od rečnih poplava
6,5 od 10
65,0
Temperatura površine tla
24,6 °C

Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze.

59,5
Potrošnja energije po stanovniku
1.732 kg ekvivalenta nafte po stanovniku
58,3
Indeks suše (SPEI)
-0,98 (ispod 0: suvlje nego obično)
39,1
Emisije CO2 po stanovniku
3,81 t CO2e po stanovniku
35,4
Stepen-dani grejanja
2.600 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja.

31,4
Energetska intenzivnost
4,40 MJ po dolaru BDP-a
19,2
Zagađenje vazduha PM2,5
21,7 µg/m³
19,0
Stepen-dani hlađenja
690 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja.

16,4
Pristup čistim gorivima
98,9 % stanovništva
1,1
Udeo uglja u električnoj energiji
0 % ukupne proizvodnje
0,0
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C
0,06 dana
0,0
Uvoz energije
neto izvoznik: proizvodi 256 % više nego što troši
0,0

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta

Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke

APA

Criora. (2026). Azerbejdžan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/AZE

BibTeX

@misc{criora_atlas_AZE_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Azerbejdžan: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/AZE},
  urldate = {2026-11-13}
}

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.