+3,6 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,4 °C → +3,6 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,9 °C → +2,3 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Jemen: rizik 65 od 100, visok.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,1 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 5,9 od 10 | Rečna poplava | Srednji | |
| 4,8 od 10 | Priobalna poplava | Srednji | |
| 4,2 od 10 | Suša | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (8,0 od 10).
Mapa opasnosti








Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: rečne poplave, priobalne poplave.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,6 | Sukobi | Opasan | |
| 3,6 | Cunami | Nizak | |
| 3,5 | Vetar tropskih ciklona | Nizak | |
| 1,7 | Zemljotres | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,6 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+106 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 110 mm, pa će porast do 2080. biti oko 101 % godišnje sume.
86%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 100%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.














Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
18. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
48. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
24. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 3,70 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 96,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +20,9.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (96,2); Temperatura površine tla (93,3); Udeo obnovljive električne energije (89,5); najmanje: Uvoz energije (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,4).
Udeo obnovljive energije 3,70 % ukupne energije | 96,2 |
Temperatura površine tla 41,1 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 93,3 |
Udeo obnovljive električne energije 10,5 % ukupne proizvodnje | 89,5 |
Stepen-dani hlađenja 3.273 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 77,8 |
Indeks suše (SPEI) -1,58 (ispod 0: suvlje nego obično) | 63,4 |
Rizik od rečnih poplava 5,9 od 10 | 59,0 |
Pristup čistim gorivima 47,3 % stanovništva | 52,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 34,8 µg/m³ | 33,9 |
Zaštita obale prirodnim staništima 70,7 od 100 | 29,3 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 34,7 dana | 22,1 |
Potrošnja energije po stanovniku 155 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 14,6 |
Energetska intenzivnost 2,07 MJ po dolaru BDP-a | 6,2 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,26 t CO2e po stanovniku | 5,2 |
Stepen-dani grejanja 35,5 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,4 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 11 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Projektovana promena podzemnih voda (100,0); Projektovana promena vektorskih bolesti (100,0); najmanje: Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,3).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 100,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 100,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 170 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,7 |
Zaštićena područja 0,70 % kopnene površine | 99,4 |
Šumska površina 1,04 % kopnene površine | 98,9 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 98,3 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 98,1 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 96,4 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 92,0 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 79,5 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 79,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 73,2 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 71,4 |
Pothranjenost dece visoka ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 69,4 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 68,9 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 68,1 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom visoka ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 66,7 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 28,7 % BDP-a | 66,7 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 65,3 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 64,7 |
Zavisnost od uvoza hrane visoka ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 62,3 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 37,8 % vodnih tela | 62,2 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 54,1 |
Indeks proizvodnje hrane 118 (2014-2016 = 100) | 51,4 |
Poljoprivredno zemljište 44,4 % kopnene površine | 51,1 |
Ugrožene vrste sisara 12 vrsta | 47,8 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 44,6 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 42,8 |
Rizik od cunamija 3,6 od 10 | 36,0 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 35,9 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 31,9 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 31,9 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 19,8 |
Rizik od zemljotresa 1,7 od 10 | 17,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 9,5 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 4,7 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,77 % BND-a | 1,3 |
Iscrpljivanje šuma 0,06 % BND-a | 0,3 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (100,0); Odnos polova na tržištu rada (99,7); Bolnički kreveti (97,6); najmanje: Starenje stanovništva (3,9); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (8,7); Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) (13,0).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 10,0 od 10 | 100,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 7,62 % stope aktivnosti muškaraca | 99,7 |
Bolnički kreveti 0,46 na 1000 stanovnika | 97,6 |
Bezbednost hrane 8,7 od 10 | 87,0 |
Siromaštvo i razvijenost 8,5 od 10 | 85,0 |
Korisnici interneta 17,5 % stanovništva | 84,8 |
Stopa aktivnosti 34,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 83,6 |
Zavisnost od pomoći 8,1 od 10 | 81,0 |
Stopa fertiliteta 4,50 rođenja po ženi | 63,1 |
Pristup sanitarnim uslovima 43,1 % stanovništva | 60,8 |
Zdravlje dece do 5 godina 6,0 od 10 | 60,0 |
Rast BDP-a 0,75 % godišnje | 57,5 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 34,5 % svih smrtnih slučajeva | 50,0 |
Stopa nezaposlenosti 17,3 % radne snage | 47,3 |
Gustina naseljenosti 74,6 st./km² | 36,8 |
Prekomerna težina kod odraslih 37,3 % odraslih | 34,5 |
Očekivano trajanje života 69,4 godine | 25,2 |
Pristup električnoj energiji 83,6 % stanovništva | 17,3 |
Nedavni šokovi 1,6 od 10 | 16,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,3 od 10 | 13,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 38,1 na 1000 živorođenih | 8,7 |
Starenje stanovništva 2,55 % stanovništva | 3,9 |
Rizik najviše podižu: Politička stabilnost (100,0); Žene u parlamentu (100,0); Prijave patenata (95,3); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (57,0); Smanjenje rizika od katastrofa (59,0); Fizička infrastruktura (63,0).
Politička stabilnost -2,51 na skali od -2,5 do +2,5 | 100,0 |
Žene u parlamentu 0 % mesta | 100,0 |
Prijave patenata 0,54 na milion stanovnika | 95,3 |
Vladavina prava -1,94 na skali od -2,5 do +2,5 | 88,9 |
Efikasnost vlade -1,87 na skali od -2,5 do +2,5 | 87,4 |
INFORM indeks upravljanja 8,7 od 10 | 87,0 |
Glas i odgovornost -1,75 na skali od -2,5 do +2,5 | 84,9 |
Kontrola korupcije -1,68 na skali od -2,5 do +2,5 | 83,6 |
Kvalitet regulative -1,47 na skali od -2,5 do +2,5 | 79,4 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 7,6 od 10 | 76,0 |
Naučni radovi 10,9 na milion stanovnika | 69,0 |
Fizička infrastruktura 6,3 od 10 | 63,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 5,9 od 10 | 59,0 |
Komunikaciona infrastruktura 5,7 od 10 | 57,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,7); Obrazovanje (94,8); IKT infrastruktura (69,4).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,7 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 94,8 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 69,4 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 62,0 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 41,8 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Jemen: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/YEM BibTeX
@misc{criora_atlas_YEM_2026,
author = {{Criora}},
title = {Jemen: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/YEM},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.