+4,3 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,3 °C → +4,3 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,6 °C → +3,0 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Sirija: rizik 65 od 100, visok.
Opasnosti su ovde jake, a zemlja je loše opremljena da se s njima nosi, pa je ukupni rizik visok.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,6 od 10 | Suša | Opasan | |
| 7,1 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 6,3 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 5,4 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (7,0 od 10).
Mapa opasnosti















Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: zemljotresi · rečne poplave · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 10,0 | Sukobi | Opasan | |
| 2,3 | Cunami | Nizak | |
| 2,1 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,3 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-32 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 140 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 22 % godišnje sume.
100%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 82%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 9% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
17. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
46. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
22. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 1,10 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 98,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +23,6.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (98,9); Udeo obnovljive električne energije (96,6); Temperatura površine tla (82,2); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (3,2); Pristup čistim gorivima (11,2).
Udeo obnovljive energije 1,10 % ukupne energije | 98,9 |
Udeo obnovljive električne energije 3,39 % ukupne proizvodnje | 96,6 |
Temperatura površine tla 35,7 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 82,2 |
Rizik od rečnih poplava 6,3 od 10 | 63,0 |
Uvoz energije 61,3 % potrošnje energije | 61,3 |
Stepen-dani hlađenja 1.881 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 44,7 |
Zaštita obale prirodnim staništima 61,1 od 100 | 38,9 |
Indeks suše (SPEI) -0,79 (ispod 0: suvlje nego obično) | 31,7 |
Potrošnja energije po stanovniku 396 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 31,5 |
Zagađenje vazduha PM2,5 24,7 µg/m³ | 22,4 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,27 t CO2e po stanovniku | 18,5 |
Stepen-dani grejanja 1.079 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 13,1 |
Pristup čistim gorivima 88,8 % stanovništva | 11,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 5,09 dana | 3,2 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Učešće poljoprivrede u BDP-u (100,0); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (100,0); Zaštićena područja (99,4); najmanje: Projektovani uticaj porasta nivoa mora (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,2); Iscrpljivanje prirodnih resursa (2,4).
Učešće poljoprivrede u BDP-u 43,1 % BDP-a | 100,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 124 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 100,0 |
Zaštićena područja 0,70 % kopnene površine | 99,4 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 97,7 |
Šumska površina 2,84 % kopnene površine | 97,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 93,8 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 89,1 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 86,7 |
Poljoprivredno zemljište 74,1 % kopnene površine | 85,6 |
Kapacitet brana visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 78,8 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 78,5 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 75,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 72,4 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 71,8 |
Rizik od zemljotresa 7,1 od 10 | 71,0 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 69,9 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 68,2 |
Indeks proizvodnje hrane 97,0 (2014-2016 = 100) | 68,2 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 65,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 58,1 |
Gubitak drvenog pokrivača 2,35 % površine šuma | 56,3 |
Ugrožene vrste sisara 15 vrsta | 51,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 48,5 |
Pothranjenost dece srednja ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 47,5 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 47,2 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 41,6 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 41,5 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 39,9 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 35,4 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 33,2 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 33,1 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 31,7 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 30,1 |
Rizik od cunamija 2,3 od 10 | 23,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 21,8 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 21,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 9,2 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 2,4 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 1,40 % BND-a | 2,4 |
Iscrpljivanje šuma 0,03 % BND-a | 0,2 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nedavni šokovi (100,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (100,0); Bolnički kreveti (90,0); najmanje: Stopa smrtnosti dece do 5 godina (4,0); Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) (5,0); Stopa pismenosti odraslih (7,9).
Nedavni šokovi 10,0 od 10 | 100,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 10,0 od 10 | 100,0 |
Bolnički kreveti 1,43 na 1000 stanovnika | 90,0 |
Bezbednost hrane 8,8 od 10 | 88,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 20,7 % stope aktivnosti muškaraca | 86,1 |
Prekomerna težina kod odraslih 71,1 % odraslih | 76,2 |
Stopa aktivnosti 38,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 76,2 |
Korisnici interneta 33,8 % stanovništva | 68,1 |
Pothranjenost 39,0 % stanovništva | 68,0 |
Siromaštvo i razvijenost 6,7 od 10 | 67,0 |
Zavisnost od pomoći 6,0 od 10 | 60,0 |
Rast BDP-a -0,20 % godišnje | 58,2 |
Gustina naseljenosti 128 st./km² | 42,9 |
Stopa nezaposlenosti 13,6 % radne snage | 37,0 |
Stopa fertiliteta 2,70 rođenja po ženi | 33,1 |
Upis u osnovnu školu 81,4 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 23,5 |
Očekivano trajanje života 72,6 godina | 20,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 13,2 % svih smrtnih slučajeva | 18,2 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 9,30 % svih prihoda | 14,3 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,4 od 10 | 14,0 |
Pristup električnoj energiji 88,4 % stanovništva | 12,3 |
Starenje stanovništva 4,84 % stanovništva | 10,2 |
Gini koeficijent 26,4 od 100 | 10,0 |
Stopa pismenosti odraslih 94,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 7,9 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,5 od 10 | 5,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 18,4 na 1000 živorođenih | 4,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (99,4); Politička stabilnost (96,4); Žene u parlamentu (92,3); najmanje: Fizička infrastruktura (27,0); Komunikaciona infrastruktura (38,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (51,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,04 % BDP-a | 99,4 |
Politička stabilnost -2,32 na skali od -2,5 do +2,5 | 96,4 |
Žene u parlamentu 4,92 % mesta | 92,3 |
Vladavina prava -1,81 na skali od -2,5 do +2,5 | 86,3 |
Kvalitet regulative -1,81 na skali od -2,5 do +2,5 | 86,2 |
INFORM indeks upravljanja 8,4 od 10 | 84,0 |
Glas i odgovornost -1,62 na skali od -2,5 do +2,5 | 82,4 |
Kontrola korupcije -1,62 na skali od -2,5 do +2,5 | 82,4 |
Efikasnost vlade -1,59 na skali od -2,5 do +2,5 | 81,7 |
Prijave patenata 4,72 na milion stanovnika | 79,2 |
Naučni radovi 26,0 na milion stanovnika | 58,6 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 5,1 od 10 | 51,0 |
Komunikaciona infrastruktura 3,8 od 10 | 38,0 |
Fizička infrastruktura 2,7 od 10 | 27,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (97,7); Obrazovanje (73,8); Lakoća poslovanja (73,8).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 97,7 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 73,8 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 73,8 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 61,4 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 42,5 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Sirija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SYR BibTeX
@misc{criora_atlas_SYR_2026,
author = {{Criora}},
title = {Sirija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/SYR},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.