+2,6 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,7 °C → +2,6 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,5 °C → +2,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Centralnoafrička Republika: rizik 61 od 100, visok.
Opasnosti su ovde jake, a zemlja je loše opremljena da se s njima nosi, pa je ukupni rizik visok.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,0 od 10 | Epidemije | Opasan | |
| 6,0 od 10 | Rečna poplava | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,3 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,8 | Sukobi | Opasan | |
| 2,6 | Suša | Nizak | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 30,4% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,6 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+290 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 3 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 970 mm, pa će porast do 2080. biti oko 30 % godišnje sume.
0,1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0,3%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2,5%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
7. mesto od 9, računajući od najbezbednije
50. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
18. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 1,00 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 99,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +90,4.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (99,0); Stepen-dani hlađenja (77,2); Temperatura površine tla (69,3); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Emisije CO2 po stanovniku (1,3).
Pristup čistim gorivima 1,00 % stanovništva | 99,0 |
Stepen-dani hlađenja 3.246 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 77,2 |
Temperatura površine tla 29,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 69,3 |
Rizik od rečnih poplava 6,0 od 10 | 60,0 |
Energetska intenzivnost 8,31 MJ po dolaru BDP-a | 41,1 |
Zagađenje vazduha PM2,5 34,4 µg/m³ | 33,4 |
Udeo obnovljive energije 90,9 % ukupne energije | 5,7 |
Udeo obnovljive električne energije 96,5 % ukupne proizvodnje | 3,5 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 4,34 dana | 2,8 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,06 t CO2e po stanovniku | 1,3 |
Indeks suše (SPEI) 0,41 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (100,0); Ekološki otisak (100,0); Poljoprivredni kapacitet (99,5); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Zavisnost od prirodnog kapitala (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0).
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 100,0 |
Ekološki otisak veoma visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 99,5 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 96,3 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 96,3 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 94,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti veoma visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 92,2 |
Zaštićena područja 14,8 % kopnene površine | 85,3 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 84,2 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 82,5 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 73,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima visoka ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 69,5 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 69,3 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 27,9 % BDP-a | 64,8 |
Šumska površina 35,7 % kopnene površine | 62,4 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 61,5 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 60,2 |
Ugrožene vrste sisara 20 vrsta | 56,8 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka srednja ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 52,8 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 51,9 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 43,5 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 40,5 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 39,8 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 39,5 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 33,0 |
Indeks proizvodnje hrane 148 (2014-2016 = 100) | 28,0 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 21,5 |
Poljoprivredno zemljište 9,10 % kopnene površine | 10,1 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,16 % površine šuma | 7,1 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,56 % BND-a | 1,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 0,34 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 0,3 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bezbedna pijaća voda (99,8); Siromaštvo i razvijenost (98,0); Smrtnost od zaraznih bolesti (97,6); najmanje: Ekonomska i socijalna prava (0,6); Nedavni šokovi (1,0); Starenje stanovništva (2,9).
Bezbedna pijaća voda 6,22 % stanovništva | 99,8 |
Siromaštvo i razvijenost 9,8 od 10 | 98,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 66,3 % svih smrtnih slučajeva | 97,6 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 37,6 % udatih žena od 15 do 49 godina | 96,1 |
Pristup sanitarnim uslovima 13,5 % stanovništva | 92,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 9,2 od 10 | 92,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 68,8 % stanovništva | 91,5 |
Korisnici interneta 13,8 % stanovništva | 88,6 |
Stopa fertiliteta 5,95 rođenja po ženi | 87,4 |
Pristup električnoj energiji 17,6 % stanovništva | 87,1 |
Stopa pismenosti odraslih 42,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 81,8 |
Bezbednost hrane 7,6 od 10 | 76,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 7,6 od 10 | 76,0 |
Izdaci za obrazovanje 9,99 % javne potrošnje | 71,5 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 5,60 % svih prihoda | 62,3 |
Gini koeficijent 43,0 od 100 | 62,1 |
Zdravlje dece do 5 godina 5,5 od 10 | 55,0 |
Rast BDP-a 4,50 % godišnje | 54,6 |
Pothranjenost 29,8 % stanovništva | 50,8 |
Zavisnost od pomoći 5,0 od 10 | 50,0 |
Očekivano trajanje života 57,7 godina | 42,6 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 79,1 % stope aktivnosti muškaraca | 25,5 |
Stopa aktivnosti 73,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 23,7 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 89,7 na 1000 živorođenih | 20,9 |
Prekomerna težina kod odraslih 23,7 % odraslih | 17,6 |
Stopa nezaposlenosti 6,25 % radne snage | 16,9 |
Gustina naseljenosti 8,27 st./km² | 12,7 |
Starenje stanovništva 2,20 % stanovništva | 2,9 |
Nedavni šokovi 0,1 od 10 | 1,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,96 od 5 (5 = najbolje) | 0,6 |
Rizik najviše podižu: Fizička infrastruktura (97,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (92,0); Komunikaciona infrastruktura (86,0); najmanje: Glas i odgovornost (75,3); Kvalitet regulative (76,2); Kontrola korupcije (76,5).
Fizička infrastruktura 9,7 od 10 | 97,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 9,2 od 10 | 92,0 |
Komunikaciona infrastruktura 8,6 od 10 | 86,0 |
Politička stabilnost -1,69 na skali od -2,5 do +2,5 | 83,9 |
Vladavina prava -1,70 na skali od -2,5 do +2,5 | 83,9 |
Efikasnost vlade -1,61 na skali od -2,5 do +2,5 | 82,3 |
Žene u parlamentu 11,4 % mesta | 82,1 |
Naučni radovi 3,89 na milion stanovnika | 80,1 |
INFORM indeks upravljanja 7,9 od 10 | 79,0 |
Kontrola korupcije -1,32 na skali od -2,5 do +2,5 | 76,5 |
Kvalitet regulative -1,31 na skali od -2,5 do +2,5 | 76,2 |
Glas i odgovornost -1,27 na skali od -2,5 do +2,5 | 75,3 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (98,5); Lakoća poslovanja (94,7).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 98,5 |
Lakoća poslovanja veoma slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 94,7 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 74,6 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 71,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Centralnoafrička Republika: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/CAF BibTeX
@misc{criora_atlas_CAF_2026,
author = {{Criora}},
title = {Centralnoafrička Republika: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/CAF},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.