+2,3 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,5 °C → +2,3 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,4 °C → +1,6 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Tuvalu: rizik 39 od 100, nizak.
Glavna pretnja, porast nivoa mora, ne ulazi u ocenu: svetske karte poplava po kojima INFORM računa ne vide ova ostrva, pa ovde nema ocene poplava s mora. Ocena 39 proizlazi iz ostalih pretnji i iz toga kako se zemlja s njima nosi.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| Porast nivoa mora | Nije ocenjen | ||
| 5,8 od 10 | Cunami | Srednji | |
| 4,4 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 4,2 od 10 | Suša | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (6,8 od 10).
Nivo mora
Porast u odnosu na period 1995-2014, regionalna projekcija IPCC AR6 za ovu obalu.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 0,2 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
0,2 od 10 za vetar tropskih ciklona je ocena samog INFORM-a (poređenja radi: Fidži 6,8, Vanuatu 6,3). INFORM ovde računa samo vetar; talase i olujni nalet mora kojima cikloni plave niska ostrva svrstava u obalne poplave, a takve poplave njegove karte na ovim ostrvima ne vide.
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,3 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+33 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. Izvor nema godišnju sumu padavina za ovu zemlju: ERA5-Land ne pokriva more, pa promenu nema s čim uporediti.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
2. mesto od 3, računajući od najbezbednije
7. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 40
12. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 5,20 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 94,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet +26,6.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (94,6); Stepen-dani hlađenja (85,3); Udeo obnovljive električne energije (84,2); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).
Udeo obnovljive energije 5,20 % ukupne energije | 94,6 |
Stepen-dani hlađenja 3.589 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 85,3 |
Udeo obnovljive električne energije 15,8 % ukupne proizvodnje | 84,2 |
Temperatura površine tla 28,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 68,3 |
Pristup čistim gorivima 77,0 % stanovništva | 23,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 84,5 od 100 | 15,5 |
Energetska intenzivnost 2,79 MJ po dolaru BDP-a | 10,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 5,31 dan | 3,4 |
Zagađenje vazduha PM2,5 5,92 µg/m³ | 1,2 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovani gubitak morske biodiverziteta (100,0); Zaštićena područja bioma (100,0); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (100,0); najmanje: Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Rizik od zemljotresa (1,0).
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 100,0 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 100,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 100,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 94,4 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 91,9 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 90,7 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 90,5 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 82,2 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 69,4 |
Poljoprivredno zemljište 60,0 % kopnene površine | 69,2 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Šumska površina 33,3 % kopnene površine | 64,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 63,0 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 62,0 |
Rizik od cunamija 5,8 od 10 | 58,0 |
Indeks proizvodnje hrane 111 (2014-2016 = 100) | 57,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka srednja ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 56,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 51,4 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 38,0 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 35,9 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 34,0 |
Ugrožene vrste sisara 2 vrste | 20,5 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 14,3 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 11,6 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 9,1 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bezbedna pijaća voda (97,2); Prekomerna težina kod odraslih (94,3); Pristup sanitarnim uslovima (64,5); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Stopa pismenosti odraslih (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0).
Bezbedna pijaća voda 8,72 % stanovništva | 97,2 |
Prekomerna težina kod odraslih 85,8 % odraslih | 94,3 |
Pristup sanitarnim uslovima 39,7 % stanovništva | 64,5 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 26,2 % udatih žena od 15 do 49 godina | 61,8 |
Rast BDP-a 1,64 % godišnje | 56,8 |
Gustina naseljenosti 327 st./km² | 53,6 |
Izdaci za obrazovanje 16,8 % javne potrošnje | 52,0 |
Zavisnost od pomoći 4,8 od 10 | 48,0 |
Stopa fertiliteta 3,17 rođenja po ženi | 41,0 |
Siromaštvo i razvijenost 3,8 od 10 | 38,0 |
Bezbednost hrane 3,8 od 10 | 38,0 |
Očekivano trajanje života 67,3 godine | 28,4 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 2,8 od 10 | 28,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,17 od 5 (5 = najbolje) | 16,5 |
Starenje stanovništva 7,04 % stanovništva | 16,3 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,1 od 10 | 11,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 19,2 na 1000 živorođenih | 4,2 |
Devojčice i dečaci u školi 1,01 (1 = podjednako) | 2,2 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Stopa pismenosti odraslih 100 % ljudi od 15 godina i starijih | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 101 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (100,0); Smanjenje rizika od katastrofa (67,0); INFORM indeks upravljanja (64,0); najmanje: Fizička infrastruktura (5,0); Komunikaciona infrastruktura (20,0); Politička stabilnost (21,6).
Žene u parlamentu 0 % mesta | 100,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 6,7 od 10 | 67,0 |
INFORM indeks upravljanja 6,4 od 10 | 64,0 |
Efikasnost vlade -0,60 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,1 |
Kvalitet regulative -0,44 na skali od -2,5 do +2,5 | 58,8 |
Naučni radovi 52,0 na milion stanovnika | 50,2 |
Kontrola korupcije 0,58 na skali od -2,5 do +2,5 | 38,3 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 3,5 od 10 | 35,0 |
Glas i odgovornost 1,26 na skali od -2,5 do +2,5 | 24,8 |
Vladavina prava 1,35 na skali od -2,5 do +2,5 | 22,9 |
Politička stabilnost 1,42 na skali od -2,5 do +2,5 | 21,6 |
Komunikaciona infrastruktura 2,0 od 10 | 20,0 |
Fizička infrastruktura 0,5 od 10 | 5,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (88,5).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 88,5 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 60,7 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Tuvalu: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/TUV BibTeX
@misc{criora_atlas_TUV_2026,
author = {{Criora}},
title = {Tuvalu: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/TUV},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.