+2,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,5 °C → +2,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,2 °C → +1,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Kiribati: rizik 43 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,4 od 10 | Priobalna poplava | Opasan | |
| 7,6 od 10 | Cunami | Visok | |
| 5,2 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (6,7 od 10).
Mapa opasnosti
























+21 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Još na mapi: priobalne poplave · suše
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,5 | Suša | Nizak | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+476 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 10 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. Izvor nema godišnju sumu padavina za ovu zemlju: ERA5-Land ne pokriva more, pa promenu nema s čim uporediti.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
5. mesto od 5, računajući od najbezbednije
11. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 40
3. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 16,4 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 83,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +75,0.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (83,6); Udeo obnovljive električne energije (83,6); Stepen-dani hlađenja (79,7); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0).
Pristup čistim gorivima 16,4 % stanovništva | 83,6 |
Udeo obnovljive električne energije 16,4 % ukupne proizvodnje | 83,6 |
Stepen-dani hlađenja 3.354 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 79,7 |
Temperatura površine tla 30,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 71,8 |
Udeo obnovljive energije 41,9 % ukupne energije | 56,5 |
Energetska intenzivnost 6,82 MJ po dolaru BDP-a | 32,8 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,59 t CO2e po stanovniku | 10,5 |
Zagađenje vazduha PM2,5 11,3 µg/m³ | 7,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 1,28 dana | 0,8 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,20 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (100,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (100,0); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (100,0); najmanje: Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0); Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0).
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 100,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 100,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 100,0 |
Šumska površina 1,46 % kopnene površine | 98,5 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 97,7 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 95,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 95,1 |
Zaštićena područja 11,9 % kopnene površine | 88,2 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 87,2 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 78,1 |
Rizik od cunamija 7,6 od 10 | 76,0 |
Indeks proizvodnje hrane 97,3 (2014-2016 = 100) | 68,0 |
Zavisnost od uvoza hrane visoka ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 66,1 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 27,2 % BDP-a | 63,1 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 61,3 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 59,6 |
Poljoprivredno zemljište 42,0 % kopnene površine | 48,3 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 41,7 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 40,4 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 33,1 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 31,3 |
Ugrožene vrste sisara 2 vrste | 20,5 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 14,5 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 11,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 9,1 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 7,7 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 6,0 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,02 % BND-a | 0,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,02 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) (100,0); Bezbedna pijaća voda (90,4); Prekomerna težina kod odraslih (86,1); najmanje: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0); Nedavni šokovi (0,0); Stopa pismenosti odraslih (2,0).
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 10,0 od 10 | 100,0 |
Bezbedna pijaća voda 15,1 % stanovništva | 90,4 |
Prekomerna težina kod odraslih 79,1 % odraslih | 86,1 |
Pristup sanitarnim uslovima 24,6 % stanovništva | 80,6 |
Zavisnost od pomoći 7,0 od 10 | 70,0 |
Siromaštvo i razvijenost 6,2 od 10 | 62,0 |
Rast BDP-a 4,22 % godišnje | 54,8 |
Gustina naseljenosti 164 st./km² | 45,7 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 30,1 % svih smrtnih slučajeva | 43,4 |
Izdaci za obrazovanje 20,1 % javne potrošnje | 42,5 |
Ekonomska i socijalna prava 2,96 od 5 (5 = najbolje) | 40,8 |
Stopa fertiliteta 3,12 rođenja po ženi | 40,2 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 17,3 % udatih žena od 15 do 49 godina | 35,3 |
Očekivano trajanje života 66,6 godina | 29,4 |
Zdravlje dece do 5 godina 2,8 od 10 | 28,0 |
Rast prihoda domaćinstava 6,69 % godišnje | 22,1 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 53,1 na 1000 živorođenih | 12,2 |
Korisnici interneta 89,4 % stanovništva | 10,9 |
Bezbednost hrane 1,0 od 10 | 10,0 |
Starenje stanovništva 4,38 % stanovništva | 8,9 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 5,50 % stanovništva | 7,3 |
Upis u osnovnu školu 95,3 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 6,0 |
Gini koeficijent 24,7 od 100 | 4,7 |
Pristup električnoj energiji 95,9 % stanovništva | 4,3 |
Pothranjenost 4,10 % stanovništva | 3,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 10,2 % svih prihoda | 2,6 |
Stopa pismenosti odraslih 98,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 2,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (82,6); Naučni radovi (64,8); INFORM indeks upravljanja (59,0); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (23,0); Politička stabilnost (25,0); Glas i odgovornost (29,3).
Žene u parlamentu 11,1 % mesta | 82,6 |
Naučni radovi 15,6 na milion stanovnika | 64,8 |
INFORM indeks upravljanja 5,9 od 10 | 59,0 |
Kvalitet regulative -0,42 na skali od -2,5 do +2,5 | 58,4 |
Efikasnost vlade -0,36 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,3 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 5,7 od 10 | 57,0 |
Kontrola korupcije 0,30 na skali od -2,5 do +2,5 | 44,1 |
Smanjenje rizika od katastrofa 4,1 od 10 | 41,0 |
Fizička infrastruktura 3,7 od 10 | 37,0 |
Vladavina prava 0,87 na skali od -2,5 do +2,5 | 32,6 |
Glas i odgovornost 1,03 na skali od -2,5 do +2,5 | 29,3 |
Politička stabilnost 1,25 na skali od -2,5 do +2,5 | 25,0 |
Komunikaciona infrastruktura 2,3 od 10 | 23,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (97,1); Lakoća poslovanja (69,3).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 97,1 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 69,3 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 52,0 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Kiribati: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/KIR BibTeX
@misc{criora_atlas_KIR_2026,
author = {{Criora}},
title = {Kiribati: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/KIR},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.