+2,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,6 °C → +2,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,4 °C → +1,7 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Papua Nova Gvineja: rizik 56 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,2 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 7,1 od 10 | Cunami | Visok | |
| 6,3 od 10 | Priobalna poplava | Visok | |
| 6,0 od 10 | Epidemije | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,3 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,9 | Sukobi | Visok | |
| 4,6 | Rečna poplava | Srednji | |
| 2,8 | Vetar tropskih ciklona | Nizak | |
| 2,5 | Suša | Nizak |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+106 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 13 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 4.200 mm, pa će porast do 2080. biti oko 3 % godišnje sume.
2,7%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 9% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
4. mesto od 4, računajući od najbezbednije
14. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 40
39. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 10,5 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 89,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +80,9.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (89,5); Temperatura površine tla (63,5); Udeo obnovljive električne energije (60,0); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (0,6).
Pristup čistim gorivima 10,5 % stanovništva | 89,5 |
Temperatura površine tla 26,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 63,5 |
Udeo obnovljive električne energije 40,0 % ukupne proizvodnje | 60,0 |
Stepen-dani hlađenja 2.251 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 53,5 |
Rizik od rečnih poplava 4,6 od 10 | 46,0 |
Udeo obnovljive energije 54,6 % ukupne energije | 43,4 |
Energetska intenzivnost 6,47 MJ po dolaru BDP-a | 30,8 |
Zaštita obale prirodnim staništima 73,3 od 100 | 26,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 17,3 µg/m³ | 14,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,52 t CO2e po stanovniku | 9,4 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 3,65 dana | 2,3 |
Stepen-dani grejanja 52,7 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,6 |
Indeks suše (SPEI) 0,23 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (100,0); Ekološki otisak (100,0); Zaštićena područja (99,4); najmanje: Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (0,1); Poljoprivredno zemljište (3,1).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 100,0 |
Ekološki otisak veoma visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 100,0 |
Zaštićena područja 0,70 % kopnene površine | 99,4 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 98,3 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 96,8 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 95,1 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 93,2 |
Rizik od zemljotresa 9,2 od 10 | 92,0 |
Ruralno stanovništvo veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 91,1 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 88,2 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 80,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 77,8 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 74,9 |
Ugrožene vrste sisara 51 vrsta | 73,7 |
Rizik od cunamija 7,1 od 10 | 71,0 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 69,4 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 68,6 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 66,7 |
Indeks proizvodnje hrane 101 (2014-2016 = 100) | 65,4 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 61,6 |
Pothranjenost dece srednja ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 58,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 56,2 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 45,9 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 45,7 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 17,0 % BDP-a | 39,4 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 39,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 37,2 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 20,6 % BND-a | 35,9 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 25,9 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 23,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 22,5 |
Šumska površina 79,0 % kopnene površine | 16,7 |
Iscrpljivanje šuma 2,04 % BND-a | 11,1 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 9,1 |
Urbana koncentracija veoma niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 8,9 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,21 % površine šuma | 8,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 8,7 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 6,5 |
Poljoprivredno zemljište 3,10 % kopnene površine | 3,1 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 0,13 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 0,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (96,3); Ekonomska i socijalna prava (90,4); Izdaci za obrazovanje (89,9); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Starenje stanovništva (6,8); Stopa nezaposlenosti (6,8).
Bolnički kreveti 0,62 na 1000 stanovnika | 96,3 |
Ekonomska i socijalna prava 0,49 od 5 (5 = najbolje) | 90,4 |
Izdaci za obrazovanje 3,54 % javne potrošnje | 89,9 |
Pristup sanitarnim uslovima 16,7 % stanovništva | 89,1 |
Pristup električnoj energiji 20,5 % stanovništva | 84,0 |
Korisnici interneta 18,8 % stanovništva | 83,5 |
Siromaštvo i razvijenost 8,0 od 10 | 80,0 |
Bezbednost hrane 7,9 od 10 | 79,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 25,9 % udatih žena od 15 do 49 godina | 61,1 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 6,1 od 10 | 61,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 41,1 % svih smrtnih slučajeva | 59,8 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 5,9 od 10 | 59,0 |
Stopa aktivnosti 52,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 55,0 |
Rast BDP-a 5,64 % godišnje | 53,7 |
Prekomerna težina kod odraslih 51,4 % odraslih | 51,8 |
Pothranjenost 28,7 % stanovništva | 48,8 |
Stopa fertiliteta 3,07 rođenja po ženi | 39,3 |
Zdravlje dece do 5 godina 3,0 od 10 | 30,0 |
Očekivano trajanje života 66,3 godine | 29,9 |
Devojčice i dečaci u školi 0,89 (1 = podjednako) | 29,0 |
Gustina naseljenosti 22,9 st./km² | 23,6 |
Nedavni šokovi 1,9 od 10 | 19,0 |
Stopa pismenosti odraslih 87,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 18,5 |
Zavisnost od pomoći 1,8 od 10 | 18,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 39,4 na 1000 živorođenih | 9,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 95,4 % stope aktivnosti muškaraca | 8,5 |
Stopa nezaposlenosti 2,57 % radne snage | 6,8 |
Starenje stanovništva 3,59 % stanovništva | 6,8 |
Upis u osnovnu školu 121 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (95,8); Fizička infrastruktura (92,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (79,0); najmanje: Smanjenje rizika od katastrofa (38,0); Glas i odgovornost (54,7); Politička stabilnost (60,9).
Žene u parlamentu 2,70 % mesta | 95,8 |
Fizička infrastruktura 9,2 od 10 | 92,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 7,9 od 10 | 79,0 |
Naučni radovi 8,17 na milion stanovnika | 72,2 |
INFORM indeks upravljanja 7,1 od 10 | 71,0 |
Kontrola korupcije -0,78 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,6 |
Efikasnost vlade -0,71 na skali od -2,5 do +2,5 | 64,2 |
Kvalitet regulative -0,61 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,3 |
Komunikaciona infrastruktura 6,2 od 10 | 62,0 |
Vladavina prava -0,57 na skali od -2,5 do +2,5 | 61,5 |
Politička stabilnost -0,55 na skali od -2,5 do +2,5 | 60,9 |
Glas i odgovornost -0,24 na skali od -2,5 do +2,5 | 54,7 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,8 od 10 | 38,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,9); Obrazovanje (99,0); IKT infrastruktura (70,0).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,9 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 99,0 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 70,0 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 67,5 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 66,4 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Papua Nova Gvineja: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/PNG BibTeX
@misc{criora_atlas_PNG_2026,
author = {{Criora}},
title = {Papua Nova Gvineja: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/PNG},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.