+3,9 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,2 °C → +3,9 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,4 °C → +2,7 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Rumunija: rizik 40 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,3 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 6,2 od 10 | Rečna poplava | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti














Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · suše · porast nivoa mora · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,3 | Epidemije | Nizak | |
| 2,9 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 2,8 | Suša | Nizak | |
| 1,9 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (6,8 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,6% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,9 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-33 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 690 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 5 % godišnje sume.
30%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 10%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,9%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 76% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
6. mesto od 10, računajući od najbezbednije
35. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
57. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 23,6 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 75,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +0,2.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (75,5); Rizik od rečnih poplava (62,0); Potrošnja energije po stanovniku (56,8); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Energetska intenzivnost (6,4); Zagađenje vazduha PM2,5 (11,3).
Udeo obnovljive energije 23,6 % ukupne energije | 75,5 |
Rizik od rečnih poplava 6,2 od 10 | 62,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.601 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 56,8 |
Udeo obnovljive električne energije 44,9 % ukupne proizvodnje | 55,1 |
Temperatura površine tla 17,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 44,7 |
Indeks suše (SPEI) -0,96 (ispod 0: suvlje nego obično) | 38,4 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,72 t CO2e po stanovniku | 35,0 |
Stepen-dani grejanja 2.792 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 33,8 |
Uvoz energije 28,1 % potrošnje energije | 28,1 |
Zaštita obale prirodnim staništima 74,9 od 100 | 25,1 |
Udeo uglja u električnoj energiji 14,0 % ukupne proizvodnje | 14,0 |
Stepen-dani hlađenja 520 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 12,4 |
Zagađenje vazduha PM2,5 14,9 µg/m³ | 11,3 |
Energetska intenzivnost 2,12 MJ po dolaru BDP-a | 6,4 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Poljoprivredni kapacitet (87,1); Kapacitet brana (85,3); Projektovana promena podzemnih voda (81,1); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Pripremljenost za katastrofe (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,0).
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 87,1 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 85,3 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 81,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 80,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 77,9 |
Indeks proizvodnje hrane 85,2 (2014-2016 = 100) | 77,6 |
Zaštićena područja 24,3 % kopnene površine | 75,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 69,9 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 69,4 |
Šumska površina 30,1 % kopnene površine | 68,2 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Poljoprivredno zemljište 55,3 % kopnene površine | 63,7 |
Rizik od zemljotresa 6,3 od 10 | 63,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 59,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 53,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 53,1 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 51,9 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 51,5 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 51,4 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 51,0 |
Ugrožene vrste sisara 14 vrsta | 50,5 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 50,9 % vodnih tela | 49,1 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 48,5 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 48,3 |
Asfaltirani putevi srednja ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 47,4 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 31,1 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 24,1 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 22,9 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 16,5 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 14,5 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,34 % površine šuma | 13,5 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 10,2 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 7,63 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 7,6 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 2,81 % BDP-a | 6,5 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 2,5 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 2,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,75 % BND-a | 1,3 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za obrazovanje (74,9); Prekomerna težina kod odraslih (68,7); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (66,0); najmanje: Pothranjenost (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (0,0).
Izdaci za obrazovanje 8,78 % javne potrošnje | 74,9 |
Prekomerna težina kod odraslih 65,1 % odraslih | 68,7 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,6 od 10 | 66,0 |
Rast BDP-a 0,68 % godišnje | 57,5 |
Starenje stanovništva 20,1 % stanovništva | 52,5 |
Bolnički kreveti 7,23 na 1000 stanovnika | 44,6 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,00 % svih prihoda | 44,2 |
Gustina naseljenosti 82,8 st./km² | 37,9 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 67,8 % stope aktivnosti muškaraca | 37,2 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 24,3 % svih smrtnih slučajeva | 34,7 |
Stopa aktivnosti 66,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 33,8 |
Ekonomska i socijalna prava 3,32 od 5 (5 = najbolje) | 33,5 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 19,0 % stanovništva | 25,3 |
Gini koeficijent 29,8 od 100 | 20,7 |
Bezbedna pijaća voda 82,2 % stanovništva | 19,0 |
Upis u osnovnu školu 84,9 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 19,0 |
Stopa nezaposlenosti 5,99 % radne snage | 16,2 |
Rast prihoda domaćinstava 7,87 % godišnje | 14,9 |
Očekivano trajanje života 76,5 godina | 14,8 |
Stopa fertiliteta 1,39 rođenja po ženi | 11,2 |
Siromaštvo i razvijenost 1,1 od 10 | 11,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 89,8 % stanovništva | 10,9 |
Korisnici interneta 91,3 % stanovništva | 9,0 |
Zavisnost od pomoći 0,7 od 10 | 7,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,6 od 10 | 6,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,5 od 10 | 5,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 7,30 na 1000 živorođenih | 1,4 |
Stopa pismenosti odraslih 99,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 1,2 |
Bezbednost hrane 0,1 od 10 | 1,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,00 (1 = podjednako) | 0,1 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (91,9); Žene u parlamentu (64,9); Prijave patenata (54,9); najmanje: Fizička infrastruktura (8,0); Komunikaciona infrastruktura (13,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (17,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,52 % BDP-a | 91,9 |
Žene u parlamentu 22,4 % mesta | 64,9 |
Prijave patenata 40,4 na milion stanovnika | 54,9 |
Kontrola korupcije -0,00 na skali od -2,5 do +2,5 | 50,1 |
INFORM indeks upravljanja 4,9 od 10 | 49,0 |
Politička stabilnost 0,21 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,9 |
Kvalitet regulative 0,27 na skali od -2,5 do +2,5 | 44,6 |
Vladavina prava 0,30 na skali od -2,5 do +2,5 | 44,1 |
Efikasnost vlade 0,37 na skali od -2,5 do +2,5 | 42,6 |
Glas i odgovornost 0,44 na skali od -2,5 do +2,5 | 41,2 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,0 od 10 | 30,0 |
Naučni radovi 613 na milion stanovnika | 19,4 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 1,7 od 10 | 17,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,3 od 10 | 13,0 |
Fizička infrastruktura 0,8 od 10 | 8,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (80,5); Obrazovanje (66,9); Lakoća poslovanja (57,9).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 80,5 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 66,9 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 57,9 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 35,7 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 33,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Rumunija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/ROU BibTeX
@misc{criora_atlas_ROU_2026,
author = {{Criora}},
title = {Rumunija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/ROU},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.