+3,8 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,3 °C → +3,8 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,2 °C → +2,7 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Mađarska: rizik 39 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,3 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 4,1 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (8,1 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: suše
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,6 | Suša | Nizak | |
| 1,8 | Zemljotres | Slab | |
| 0,8 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,8 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-22 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 3 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 550 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 4 % godišnje sume.
7,1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 6,3%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 54% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Budimpešta ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
5. mesto od 10, računajući od najbezbednije
32. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
52. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 15,3 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 84,1 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +8,8.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (84,1); Udeo obnovljive električne energije (80,9); Rizik od rečnih poplava (73,0); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).
Udeo obnovljive energije 15,3 % ukupne energije | 84,1 |
Udeo obnovljive električne energije 19,1 % ukupne proizvodnje | 80,9 |
Rizik od rečnih poplava 7,3 od 10 | 73,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 2.514 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 65,0 |
Uvoz energije 62,5 % potrošnje energije | 62,5 |
Temperatura površine tla 18,7 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 47,2 |
Emisije CO2 po stanovniku 4,46 t CO2e po stanovniku | 38,3 |
Stepen-dani grejanja 2.482 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 30,0 |
Stepen-dani hlađenja 590 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 14,0 |
Energetska intenzivnost 3,12 MJ po dolaru BDP-a | 12,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 14,1 µg/m³ | 10,5 |
Udeo uglja u električnoj energiji 6,44 % ukupne proizvodnje | 6,5 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,40 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (99,3); Koeficijent zavisnosti od voda (94,2); Vodna tela dobrog kvaliteta (87,0); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Rizik od cunamija (0,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,3 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 94,2 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 13,0 % vodnih tela | 87,0 |
Indeks proizvodnje hrane 74,7 (2014-2016 = 100) | 85,9 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 82,6 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 79,9 |
Zaštićena područja 22,3 % kopnene površine | 77,8 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 76,5 |
Šumska površina 22,4 % kopnene površine | 76,3 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 76,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 71,4 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 69,2 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 68,2 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 65,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Poljoprivredno zemljište 55,7 % kopnene površine | 64,2 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 62,6 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 52,3 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 48,7 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,9 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 40,1 |
Ugrožene vrste sisara 6 vrsta | 36,3 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 31,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 26,3 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,74 % površine šuma | 25,9 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 25,0 |
Rizik od zemljotresa 1,8 od 10 | 18,0 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 10,4 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 10,3 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 8,11 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 8,1 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 6,7 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 2,71 % BDP-a | 6,3 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 6,2 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 4,3 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,32 % BND-a | 0,6 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za obrazovanje (77,7); Prekomerna težina kod odraslih (65,1); Rast BDP-a (57,7); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Bezbedna pijaća voda (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0).
Izdaci za obrazovanje 7,80 % javne potrošnje | 77,7 |
Prekomerna težina kod odraslih 62,2 % odraslih | 65,1 |
Rast BDP-a 0,51 % godišnje | 57,7 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 5,7 od 10 | 57,0 |
Starenje stanovništva 21,2 % stanovništva | 55,3 |
Bolnički kreveti 6,63 na 1000 stanovnika | 49,3 |
Gustina naseljenosti 105 st./km² | 40,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 17,9 % svih smrtnih slučajeva | 25,2 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 80,5 % stope aktivnosti muškaraca | 24,1 |
Stopa aktivnosti 78,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 16,6 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 12,1 % stanovništva | 16,1 |
Očekivano trajanje života 76,7 godina | 14,4 |
Stopa nezaposlenosti 4,52 % radne snage | 12,2 |
Stopa fertiliteta 1,41 rođenje po ženi | 11,5 |
Pristup sanitarnim uslovima 91,7 % stanovništva | 8,9 |
Korisnici interneta 93,8 % stanovništva | 6,4 |
Siromaštvo i razvijenost 0,6 od 10 | 6,0 |
Bezbednost hrane 0,6 od 10 | 6,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,70 od 5 (5 = najbolje) | 5,8 |
Zavisnost od pomoći 0,4 od 10 | 4,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,3 od 10 | 3,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,99 (1 = podjednako) | 2,7 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,1 od 10 | 1,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 3,70 na 1000 živorođenih | 0,6 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Bezbedna pijaća voda 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 103 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (78,4); Žene u parlamentu (75,6); Prijave patenata (53,6); najmanje: Fizička infrastruktura (1,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (5,0); Komunikaciona infrastruktura (14,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 1,38 % BDP-a | 78,4 |
Žene u parlamentu 15,6 % mesta | 75,6 |
Prijave patenata 45,0 na milion stanovnika | 53,6 |
Glas i odgovornost -0,04 na skali od -2,5 do +2,5 | 50,7 |
INFORM indeks upravljanja 5,0 od 10 | 50,0 |
Kontrola korupcije 0,00 na skali od -2,5 do +2,5 | 50,0 |
Vladavina prava 0,22 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,7 |
Kvalitet regulative 0,26 na skali od -2,5 do +2,5 | 44,7 |
Efikasnost vlade 0,47 na skali od -2,5 do +2,5 | 40,6 |
Politička stabilnost 0,51 na skali od -2,5 do +2,5 | 39,8 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,2 od 10 | 32,0 |
Naučni radovi 916 na milion stanovnika | 14,4 |
Komunikaciona infrastruktura 1,4 od 10 | 14,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,5 od 10 | 5,0 |
Fizička infrastruktura 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (78,3); Obrazovanje (63,7); Lakoća poslovanja (55,3).
Inovativnost slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 78,3 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 63,7 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 55,3 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 38,1 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 32,2 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Mađarska: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/HUN BibTeX
@misc{criora_atlas_HUN_2026,
author = {{Criora}},
title = {Mađarska: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/HUN},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.