Criora

Mađarska Klimatski rizik i karta opasnosti

Mađarska: rizik 39 od 100, nizak.

Region
Evropa
Podregion
Istočna Evropa
Prihod
Visok
  1. Slab
  2. Nizak
  3. Srednji
  4. Visok
  5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

Glavne pretnje

Ocena Opasnost Rizik
7,3 od 10 Rečna poplava Visok
4,1 od 10 Epidemije Srednji

Ispod je još 6 pretnji: suša (2,6 od 10), zemljotres (1,8 od 10), sukobi (0,8 od 10), priobalna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (8,1 od 10).

Mapa opasnosti

Natural Earth
0 3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Otvori veliku mapu

Još na mapi: suše


Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Zašto je ocena 39

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik
  1. 53 Klima i energija Srednji Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
  2. 32 Priroda -0,9 Nizak Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
  3. 19 Društvo Slab Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
  4. 42 Rizik slabog upravljanja Srednji Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
  5. 51 Rizik slabe adaptacije -0,1 Srednji Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

Ocena Opasnost Rizik
2,6 Suša Nizak
1,8 Zemljotres Slab
0,8 Sukobi Slab
0,0 Priobalna poplava Slab
0,0 Cunami Slab
0,0 Vetar tropskih ciklona Slab

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

Na koje zemlje utiče El Ninjo

Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,8 °C

Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0,0 °C+3,3 °C+2,2 °C+3,8 °C+2,7 °C1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+3,3 °C → +3,8 °C
Ako emisije prestanu da rastu
+2,2 °C → +2,7 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 6,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-22 mm

Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0 mm+3 mm-15 mm-22 mm+9 mm1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+3 mm → -22 mm
Ako emisije prestanu da rastu
-15 mm → +9 mm

Najsuvlji mesec: oko 3 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 550 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 4 % godišnje sume.

7,1%

Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

6,3%6,3%6,3%7,1%6,3%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
6,3% → 7,1%
Ako se emisije smanje
6,3% → 6,3%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 6,3%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

2%

Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1%2,1%2%2%2,2%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
2,1% → 2%
Ako emisije prestanu da rastu
2% → 2,2%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 54% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada
Kontinentalna 54%
Umereno topla 46%
2050
Umereno topla 99%
2080
Umereno topla 100%
Kontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.

Budimpešta ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 15,3 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 84,1 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +8,8.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (84,1); Udeo obnovljive električne energije (80,9); Rizik od rečnih poplava (73,0); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).

Udeo obnovljive energije
15,3 % ukupne energije
84,1
Udeo obnovljive električne energije
19,1 % ukupne proizvodnje
80,9
Rizik od rečnih poplava
7,3 od 10
73,0
Potrošnja energije po stanovniku
2.514 kg ekvivalenta nafte po stanovniku
65,0
Uvoz energije
62,5 % potrošnje energije
62,5
Temperatura površine tla
18,7 °C

Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze.

47,2
Emisije CO2 po stanovniku
4,46 t CO2e po stanovniku
38,3
Stepen-dani grejanja
2.482 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja.

30,0
Stepen-dani hlađenja
590 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja.

14,0
Energetska intenzivnost
3,12 MJ po dolaru BDP-a
12,0
Zagađenje vazduha PM2,5
14,1 µg/m³
10,5
Udeo uglja u električnoj energiji
6,44 % ukupne proizvodnje
6,5
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C
0 dana
0,0
Indeks suše (SPEI)
0,40 (ispod 0: suvlje nego obično)
0,0
Pristup čistim gorivima
100 % stanovništva
0,0

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta

Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke

APA

Criora. (2026). Mađarska: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/HUN

BibTeX

@misc{criora_atlas_HUN_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Mađarska: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/HUN},
  urldate = {2026-11-13}
}

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.