Criora

Ljubljana: klimatski rizici

Opština Ljubljana, Slovenija

Glavni rizici

Po zemljotresima Ljubljana je ugroženije mesto nego najmanje 75% od 626 velikih gradova sveta.

Zemljotresi
jaki potresi na čvrstom tlu (0,17 g), na mekom jači [1]
Jače nego u 75% velikih gradova sveta.
Poređenja radi: Ankara 0,2 g, Rangun 0,15 g, Gazijabad 0,15 g.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
0,17 g Natural Earth

Jačina potresa na čvrstom tlu, verovatnoća 10% za 50 godina

0 0,51 g
Seizmička opasnost oko grada na živoj mapi 

Vreme i opasnosti ove nedelje

Prognoza rizika oko grada za ovu nedelju, po danima i satima, i opasni događaji u blizini sada. [2] [3]

Otvori grad na mapi

Zemlja upravo sada

Puls Zemlje opisuje ceo svet, a ne ovaj grad, pa je isti na stranici svakog grada.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Klima 2050-ih

2041-2060 u poređenju sa 1991-2020, ako emisije prestanu da rastu [4] [5]

Ljubljana 2050-ih i Bridžport (Sjedinjene Države) danas: klima gotovo ista.

Bridžport: klimatski rizici 

+1,8 °C

Srednja godišnja temperatura

+2,5 °C

Prosečni dnevni maksimum najtoplijeg meseca

+1,5 °C

Prosečni noćni minimum najhladnijeg meseca

-1%

Godišnje padavine

Ako emisije nastave da rastu, najbliži je Filadelfija (Sjedinjene Države), a klima je gotovo ista.

Podeli ovo poređenje

WhatsApp Telegram Viber X Facebook https://criora.com/sr/atlas/SVN/ljubljana?ref=card

Klime se porede samo po temperaturi i padavinama po godišnjim dobima, a svaka razlika se meri prema uobičajenim kolebanjima u gradu iz godine u godinu (metod Mahony et al. 2017); toplotni talasi, toplota gradskih ulica i porast mora ne uzimaju se u obzir. Po 2 od 3 procena klimatskih modela, srednje i dveju krajnjih, najbliži je Bridžport. [6]

Ostali pokazatelji

Od najviših među 626 velikih gradova sveta do najnižih.

Zagrevanje do 2050, ako emisije prestanu da rastu [5] +2,3 °C više nego u 73% velikih gradova
Dani sa 20 mm kiše ili više u 2025 [7] 12 dana više nego u 61% velikih gradova
Najtopliji dan 2025. godine [7] 33,8 °C više nego u 28% velikih gradova
Rizik od suše [8] Srednji-Visok isti stepen kao u 38% velikih gradova; viši nego u 12%, niži nego u 50%
Vodni stres [8] Nizak: troši se manje od 10% raspoložive vode najniži stepen, kao u 30% velikih gradova
Vreli dani u 2025, iznad 35 °C [7] 0 dana kao i u 37% velikih gradova
Tropske noći u 2025, iznad 20 °C [7] 0 noći kao i u 14% velikih gradova
Dubina rečne stogodišnje poplave [9] U centru suvo, drugi delovi mogu biti poplavljeni kao i u 85% velikih gradova
Udeo tla koje se sleže više od 1 cm godišnje, u krugu od 15 km [10] 0% kao i u 80% velikih gradova
Površina koja izgori u prosečnoj godini [11] 0% kao i u 84% velikih gradova
Vetar tropskih ciklona, jednom u 100 godina [12] Tropski cikloni ovde ne stižu
Udeo kopna oko centra (kvadrat 10 sa 10 km) koji stogodišnja poplava s mora prekrije slojem vode od 0,5 m ili više [9] Daleko od mora: priobalnih poplava nema
  • Dubina poplave data je za jedan kvadrat od 1 km u centru grada, pri današnjoj klimi.
  • Sleganje tla potiče iz modela satelitskih radarskih merenja od 2013. do 2019. godine u kvadratima od 2 km i odnosi se na celo zemljište u krugu od 15 km od centra, a ne na jednu tačku.
  • Vodni stres je udeo dostupne vode koji se zahvati svake godine. Rizik od suše pokazuje koliko često dolaze suše u odnosu na uobičajene padavine u tom kraju i koliko bi ljudi i obradive zemlje pogodile. Oba se ocenjuju na sopstvenoj skali WRI.
  • Ako emisije prestanu da rastu: IPCC scenario SSP2-4.5.
  • Vodni stres i rizik od suše nemaju mesto u zemlji: to su stepeni skale, a mnogi gradovi dele isti.
  • Cunamiji i klizišta ovde se ne ocenjuju po gradovima.

Najbliži veliki gradovi

Rastojanje od centra do centra.

Veliki gradovi zemlje

Citiraj ili ugradi

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu GSHAP, ECCC, EUMETNET MeteoAlarm, Environment and Climate Change Canada, Mexico's Servicio Meteorológico Nacional, the India Meteorological Department, Brazil's Instituto Nacional de Meteorologia and national weather services, via WMO WIS2, TerraClimate, NEX-GDDP-CMIP6, ECMWF, WRI, HydroShare, GFED500, IRIS

APA

Criora. (2026). Ljubljana, Slovenija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 4. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SVN/ljubljana

BibTeX

@misc{criora_atlas_SVN_ljubljana_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Ljubljana, Slovenija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/SVN/ljubljana},
  urldate = {2026-11-04}
}

Podaci se mogu koristiti pod uslovima njihovih izvora, navedenih na ovoj stranici.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.