+3,0 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,1 °C → +3,0 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,6 °C → +2,0 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Portugalija: rizik 32 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 4,6 od 10 | Priobalna poplava | Srednji | |
| 4,3 od 10 | Cunami | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti








Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: priobalne poplave, cunamiji, rečne poplave.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,8 | Rečna poplava | Nizak | |
| 3,4 | Zemljotres | Nizak | |
| 2,9 | Suša | Nizak | |
| 2,1 | Epidemije | Nizak | |
| 0,5 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (4,0 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,0 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-131 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 6 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.040 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 13 % godišnje sume.
75%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 48%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2,9%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
2. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 39
16. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
27. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Uvoz energije”: 77,2 % potrošnje energije za 2023. godinu. To je rizik 77,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 43,8, pa je razlika u odnosu na svet +33,4.
Rizik najviše podižu: Uvoz energije (77,2); Udeo obnovljive energije (66,5); Indeks suše (SPEI) (63,2); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Zaštita obale prirodnim staništima (1,2); Udeo uglja u električnoj energiji (1,6).
Uvoz energije 77,2 % potrošnje energije | 77,2 |
Udeo obnovljive energije 32,3 % ukupne energije | 66,5 |
Indeks suše (SPEI) -1,58 (ispod 0: suvlje nego obično) | 63,2 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.815 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 59,1 |
Temperatura površine tla 22,8 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 55,7 |
Rizik od rečnih poplava 3,8 od 10 | 38,0 |
Udeo obnovljive električne energije 64,9 % ukupne proizvodnje | 35,1 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,32 t CO2e po stanovniku | 33,0 |
Stepen-dani grejanja 1.280 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 15,5 |
Stepen-dani hlađenja 468 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 11,1 |
Energetska intenzivnost 2,31 MJ po dolaru BDP-a | 7,5 |
Zagađenje vazduha PM2,5 8,45 µg/m³ | 4,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 1,57 % ukupne proizvodnje | 1,6 |
Zaštita obale prirodnim staništima 98,9 od 100 | 1,2 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovani gubitak morske biodiverziteta (100,0); Projektovana promena podzemnih voda (82,9); Zaštićena područja (82,9); najmanje: Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0); Pothranjenost dece (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,2).
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 100,0 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 82,9 |
Zaštićena područja 17,2 % kopnene površine | 82,9 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 78,7 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 76,1 |
Kapacitet brana visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 71,6 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Šumska površina 36,2 % kopnene površine | 61,9 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 61,2 |
Poljoprivredni kapacitet srednja ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 59,6 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 58,6 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 58,3 |
Indeks proizvodnje hrane 110 (2014-2016 = 100) | 57,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 57,2 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 53,0 |
Ugrožene vrste sisara 15 vrsta | 51,7 |
Koeficijent zavisnosti od voda srednja ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 50,9 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 50,6 |
Poljoprivredno zemljište 43,3 % kopnene površine | 49,9 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 52,9 % vodnih tela | 47,1 |
Gubitak drvenog pokrivača 1,70 % površine šuma | 46,2 |
Rizik od cunamija 4,3 od 10 | 43,0 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 41,7 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 35,9 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 34,3 |
Rizik od zemljotresa 3,4 od 10 | 34,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima niska ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 30,8 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 23,9 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 23,4 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 14,1 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 12,3 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 12,3 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 7,8 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 7,7 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 7,6 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 5,7 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 5,2 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 2,02 % BDP-a | 4,7 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 2,8 |
Iscrpljivanje šuma 0,09 % BND-a | 0,5 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,25 % BND-a | 0,4 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,2 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (73,9); Izdaci za obrazovanje (70,4); Starenje stanovništva (65,8); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pothranjenost (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0).
Bolnički kreveti 3,48 na 1000 stanovnika | 73,9 |
Izdaci za obrazovanje 10,4 % javne potrošnje | 70,4 |
Starenje stanovništva 24,9 % stanovništva | 65,8 |
Rast BDP-a 1,86 % godišnje | 56,6 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 5,6 od 10 | 56,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 54,7 % odraslih | 55,9 |
Rast prihoda domaćinstava 2,40 % godišnje | 48,2 |
Gustina naseljenosti 115 st./km² | 41,7 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,40 % svih prihoda | 39,0 |
Gini koeficijent 33,9 od 100 | 33,5 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 16,4 % stanovništva | 21,8 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 15,4 % svih smrtnih slučajeva | 21,5 |
Stopa aktivnosti 77,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 17,3 |
Stopa nezaposlenosti 6,16 % radne snage | 16,7 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 87,9 % stope aktivnosti muškaraca | 16,3 |
Korisnici interneta 88,5 % stanovništva | 11,8 |
Stopa fertiliteta 1,41 rođenje po ženi | 11,5 |
Pristup sanitarnim uslovima 93,9 % stanovništva | 6,5 |
Očekivano trajanje života 82,4 godine | 6,1 |
Bezbedna pijaća voda 95,2 % stanovništva | 5,1 |
Bezbednost hrane 0,4 od 10 | 4,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,4 od 10 | 4,0 |
Siromaštvo i razvijenost 0,2 od 10 | 2,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,2 od 10 | 2,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,93 od 5 (5 = najbolje) | 1,2 |
Nedavni šokovi 0,1 od 10 | 1,0 |
Zavisnost od pomoći 0,1 od 10 | 1,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,00 (1 = podjednako) | 0,7 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 3,20 na 1000 živorođenih | 0,4 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 111 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (73,4); Prijave patenata (48,5); Žene u parlamentu (44,1); najmanje: Fizička infrastruktura (0,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (1,0); Naučni radovi (5,4).
Izdaci za istraživanje i razvoj 1,69 % BDP-a | 73,4 |
Prijave patenata 68,6 na milion stanovnika | 48,5 |
Žene u parlamentu 35,7 % mesta | 44,1 |
Kvalitet regulative 0,56 na skali od -2,5 do +2,5 | 38,8 |
INFORM indeks upravljanja 3,8 od 10 | 38,0 |
Politička stabilnost 0,70 na skali od -2,5 do +2,5 | 36,0 |
Kontrola korupcije 0,77 na skali od -2,5 do +2,5 | 34,6 |
Efikasnost vlade 1,02 na skali od -2,5 do +2,5 | 29,6 |
Vladavina prava 1,05 na skali od -2,5 do +2,5 | 29,1 |
Glas i odgovornost 1,27 na skali od -2,5 do +2,5 | 24,6 |
Smanjenje rizika od katastrofa 1,7 od 10 | 17,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,5 od 10 | 15,0 |
Naučni radovi 1.881 na milion stanovnika | 5,4 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,1 od 10 | 1,0 |
Fizička infrastruktura 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (66,9); Obrazovanje (53,4).
Inovativnost slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 66,9 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 53,4 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 44,1 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 26,8 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Portugalija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/PRT BibTeX
@misc{criora_atlas_PRT_2026,
author = {{Criora}},
title = {Portugalija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/PRT},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.