+3,7 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,9 °C → +3,7 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,1 °C → +2,6 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Izrael: rizik 31 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,9 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 5,3 od 10 | Suša | Srednji | |
| 4,7 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (5,4 od 10).
Mapa opasnosti








Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: suše
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,8 | Sukobi | Opasan | |
| 2,7 | Cunami | Nizak | |
| 2,4 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 0,3 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,7 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-21 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 160 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 13 % godišnje sume.
100%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 67%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,7%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 13% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
1. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
2. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
20. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 6,20 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 93,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +18,3.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (93,6); Udeo obnovljive električne energije (92,4); Temperatura površine tla (79,4); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,6).
Udeo obnovljive energije 6,20 % ukupne energije | 93,6 |
Udeo obnovljive električne energije 7,63 % ukupne proizvodnje | 92,4 |
Temperatura površine tla 34,3 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 79,4 |
Potrošnja energije po stanovniku 2.484 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 64,8 |
Emisije CO2 po stanovniku 5,77 t CO2e po stanovniku | 43,1 |
Stepen-dani hlađenja 1.700 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 40,4 |
Zaštita obale prirodnim staništima 71,8 od 100 | 28,2 |
Zagađenje vazduha PM2,5 18,6 µg/m³ | 15,5 |
Udeo uglja u električnoj energiji 14,0 % ukupne proizvodnje | 14,0 |
Uvoz energije 13,7 % potrošnje energije | 13,7 |
Energetska intenzivnost 2,30 MJ po dolaru BDP-a | 7,5 |
Stepen-dani grejanja 528 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 6,4 |
Rizik od rečnih poplava 0,3 od 10 | 3,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,92 dana | 0,6 |
Indeks suše (SPEI) 0,16 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (100,0); Šumska površina (93,2); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Asfaltirani putevi (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 132 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 100,0 |
Šumska površina 6,47 % kopnene površine | 93,2 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 90,9 |
Zaštićena područja 12,2 % kopnene površine | 87,9 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 87,4 |
Rizik od zemljotresa 6,9 od 10 | 69,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 67,2 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 63,9 |
Indeks proizvodnje hrane 105 (2014-2016 = 100) | 61,5 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 61,1 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 40,0 % vodnih tela | 60,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda srednja ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 57,9 |
Ugrožene vrste sisara 16 vrsta | 52,8 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 45,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala srednja ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 45,4 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 43,5 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 40,8 |
Poljoprivredni kapacitet niska ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 37,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 35,1 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 33,3 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 32,0 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 30,5 |
Poljoprivredno zemljište 24,8 % kopnene površine | 28,3 |
Rizik od cunamija 2,7 od 10 | 27,0 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 16,3 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 10,5 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 10,3 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 9,1 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 7,7 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,15 % površine šuma | 6,3 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 4,9 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 1,28 % BDP-a | 3,0 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 2,9 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,25 % BND-a | 0,4 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (76,6); Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto (67,5); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (61,0); najmanje: Pothranjenost (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) (0,0).
Bolnički kreveti 3,14 na 1000 stanovnika | 76,6 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 5,20 % svih prihoda | 67,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,1 od 10 | 61,0 |
Gustina naseljenosti 455 st./km² | 57,4 |
Rast BDP-a 2,93 % godišnje | 55,8 |
Prekomerna težina kod odraslih 54,3 % odraslih | 55,5 |
Rast prihoda domaćinstava 1,25 % godišnje | 55,2 |
Izdaci za obrazovanje 16,1 % javne potrošnje | 54,1 |
Gini koeficijent 38,3 od 100 | 47,3 |
Stopa fertiliteta 2,87 rođenja po ženi | 35,9 |
Starenje stanovništva 12,7 % stanovništva | 31,9 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 19,0 % svih smrtnih slučajeva | 26,7 |
Stopa aktivnosti 74,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 22,5 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 90,5 % stope aktivnosti muškaraca | 13,6 |
Korisnici interneta 88,2 % stanovništva | 12,1 |
Stopa nezaposlenosti 3,49 % radne snage | 9,3 |
Očekivano trajanje života 83,2 godine | 4,9 |
Devojčice i dečaci u školi 1,01 (1 = podjednako) | 3,6 |
Upis u osnovnu školu 97,4 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 3,2 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,3 od 10 | 3,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 97,2 % stanovništva | 3,0 |
Bezbedna pijaća voda 99,5 % stanovništva | 0,6 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 3,30 na 1000 živorođenih | 0,5 |
Ekonomska i socijalna prava 4,98 od 5 (5 = najbolje) | 0,2 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Bezbednost hrane 0 od 10 | 0,0 |
Zavisnost od pomoći 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Politička stabilnost (68,3); Žene u parlamentu (62,1); Glas i odgovornost (42,2); najmanje: Izdaci za istraživanje i razvoj (0,0); Fizička infrastruktura (0,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (3,0).
Politička stabilnost -0,91 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,3 |
Žene u parlamentu 24,2 % mesta | 62,1 |
Glas i odgovornost 0,39 na skali od -2,5 do +2,5 | 42,2 |
Prijave patenata 170 na milion stanovnika | 37,4 |
Vladavina prava 0,68 na skali od -2,5 do +2,5 | 36,5 |
INFORM indeks upravljanja 3,3 od 10 | 33,0 |
Kontrola korupcije 0,96 na skali od -2,5 do +2,5 | 30,9 |
Kvalitet regulative 1,13 na skali od -2,5 do +2,5 | 27,5 |
Efikasnost vlade 1,19 na skali od -2,5 do +2,5 | 26,2 |
Komunikaciona infrastruktura 0,8 od 10 | 8,0 |
Naučni radovi 1.613 na milion stanovnika | 7,3 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,3 od 10 | 3,0 |
Fizička infrastruktura 0 od 10 | 0,0 |
Izdaci za istraživanje i razvoj 6,35 % BDP-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (66,3); Društvena nejednakost (65,7); Lakoća poslovanja (54,4).
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 66,3 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 65,7 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 54,4 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 36,7 |
Inovativnost veoma dobra pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 18,1 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Izrael: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/ISR BibTeX
@misc{criora_atlas_ISR_2026,
author = {{Criora}},
title = {Izrael: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/ISR},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.