+3,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,1 °C → +3,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,2 °C → +2,4 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Lihtenštajn: rizik 23 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,0 od 10 | Zemljotres | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti





























Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,6 | Rečna poplava | Nizak | |
| 0,9 | Epidemije | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,0 | Suša | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (2,1 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+126 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 21 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.750 mm, pa će porast do 2080. biti oko 7 % godišnje sume.
19%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 20%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
1. mesto od 9, računajući od najbezbednije
3. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
4. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Stepen-dani grejanja”: 3.893 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 47,1 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 10,5, pa je razlika u odnosu na svet +36,6.
Rizik najviše podižu: Stepen-dani grejanja (47,1); Udeo obnovljive energije (41,0); Temperatura površine tla (36,4); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Stepen-dani hlađenja (0,9).
Stepen-dani grejanja 3.893 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 47,1 |
Udeo obnovljive energije 56,9 % ukupne energije | 41,0 |
Temperatura površine tla 13,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 36,4 |
Rizik od rečnih poplava 3,6 od 10 | 36,0 |
Stepen-dani hlađenja 37,6 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 0,9 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,19 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Ruralno stanovništvo (91,9); Učešće u ekološkim sporazumima (74,5); Projektovana promena vektorskih bolesti (65,8); najmanje: Ugrožene vrste sisara (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0).
Ruralno stanovništvo veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 91,9 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 74,5 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 65,1 |
Šumska površina 41,9 % kopnene površine | 55,8 |
Zaštićena područja 44,8 % kopnene površine | 55,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 51,3 |
Rizik od zemljotresa 5,0 od 10 | 50,0 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 45,9 |
Poljoprivredno zemljište 32,3 % kopnene površine | 37,0 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 25,5 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 80,2 % vodnih tela | 19,8 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 16,7 |
Urbana koncentracija veoma niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 8,1 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 7,8 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,08 % površine šuma | 3,7 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 0,16 % BDP-a | 0,3 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,00 % BND-a | 0,0 |
Ugrožene vrste sisara 0 vrsta | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Starenje stanovništva (55,9); Gustina naseljenosti (50,5); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (34,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Bezbedna pijaća voda (0,0).
Starenje stanovništva 21,4 % stanovništva | 55,9 |
Gustina naseljenosti 249 st./km² | 50,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 3,4 od 10 | 34,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,90 (1 = podjednako) | 28,4 |
Stopa fertiliteta 1,37 rođenja po ženi | 10,8 |
Bezbednost hrane 0,6 od 10 | 6,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 96,3 % stanovništva | 4,0 |
Očekivano trajanje života 84,2 godine | 3,4 |
Korisnici interneta 98,3 % stanovništva | 1,8 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Zavisnost od pomoći 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Bezbedna pijaća voda 100 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 102 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (49,8); Glas i odgovornost (23,2); Politička stabilnost (19,5); najmanje: Pristup zdravstvenoj zaštiti (0,0); Fizička infrastruktura (0,0); Izdaci za istraživanje i razvoj (5,3).
Žene u parlamentu 32,0 % mesta | 49,8 |
Glas i odgovornost 1,34 na skali od -2,5 do +2,5 | 23,2 |
Politička stabilnost 1,53 na skali od -2,5 do +2,5 | 19,5 |
Kvalitet regulative 1,55 na skali od -2,5 do +2,5 | 19,0 |
Efikasnost vlade 1,64 na skali od -2,5 do +2,5 | 17,3 |
INFORM indeks upravljanja 1,6 od 10 | 16,0 |
Vladavina prava 1,71 na skali od -2,5 do +2,5 | 15,8 |
Kontrola korupcije 1,75 na skali od -2,5 do +2,5 | 14,9 |
Komunikaciona infrastruktura 1,3 od 10 | 13,0 |
Naučni radovi 1.033 na milion stanovnika | 12,9 |
Izdaci za istraživanje i razvoj 6,01 % BDP-a | 5,3 |
Fizička infrastruktura 0 od 10 | 0,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (72,4); Lakoća poslovanja (42,5).
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 72,4 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 42,5 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 26,2 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Lihtenštajn: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/LIE BibTeX
@misc{criora_atlas_LIE_2026,
author = {{Criora}},
title = {Lihtenštajn: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/LIE},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.