Criora

Luksemburg Klimatski rizik i karta opasnosti

Luksemburg: rizik 27 od 100, nizak.

Region
Evropa
Podregion
Zapadna Evropa
Prihod
Visok
  1. Slab
  2. Nizak
  3. Srednji
  4. Visok
  5. Opasan

Glavne pretnje

Nijedna pretnja ovde ne dostiže srednji nivo na skali INFORM. Ispod: rečna poplava (2,9 od 10), epidemije (1,9 od 10), suša (1,3 od 10), zemljotres (0,1 od 10), priobalna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10), sukobi (0,0 od 10).

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Gradovi
Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

Natural Earth
0 3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Otvori veliku mapu


Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Zašto je ocena 27

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik
  1. 29 Klima i energija Nizak Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
  2. 26 Priroda +0,3 Nizak Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
  3. 19 Društvo Slab Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
  4. 25 Rizik slabog upravljanja Nizak Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
  5. 34 Rizik slabe adaptacije +0,2 Nizak Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

Koje pretnje su najozbiljnije?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

Ocena Opasnost Rizik
2,9 Rečna poplava Nizak
1,9 Epidemije Slab
1,3 Suša Slab
0,1 Zemljotres Slab
0,0 Priobalna poplava Slab
0,0 Cunami Slab
0,0 Vetar tropskih ciklona Slab
0,0 Sukobi Slab

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (4,6 od 10).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

Na koje zemlje utiče El Ninjo

Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,2 °C

Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0,0 °C+2,6 °C+1,8 °C+3,2 °C+2,1 °C1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+2,6 °C → +3,2 °C
Ako emisije prestanu da rastu
+1,8 °C → +2,1 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 5,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+17 mm

Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0 mm+16 mm+6 mm+17 mm+31 mm1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+16 mm → +17 mm
Ako emisije prestanu da rastu
+6 mm → +31 mm

Najsuvlji mesec: oko 9 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 860 mm, pa će porast do 2080. biti oko 2 % godišnje sume.

100%

Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

4%100%100%100%100%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
100% → 100%
Ako se emisije smanje
100% → 100%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 4%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

1,2%

Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1,2%1,2%1,2%1,2%1,2%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
1,2% → 1,2%
Ako emisije prestanu da rastu
1,2% → 1,2%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada
Umereno topla 100%
2050
Umereno topla 100%
2080
Umereno topla 100%
Umereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

Luksemburg u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Uvoz energije”: 110 % potrošnje energije za 2023. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 43,8, pa je razlika u odnosu na svet +56,2.

Rizik najviše podižu: Uvoz energije (100,0); Udeo obnovljive energije (78,7); Potrošnja energije po stanovniku (75,8); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0).

Uvoz energije
110 % potrošnje energije
100,0
Udeo obnovljive energije
20,5 % ukupne energije
78,7
Potrošnja energije po stanovniku
4.552 kg ekvivalenta nafte po stanovniku
75,8
Emisije CO2 po stanovniku
10,6 t CO2e po stanovniku
55,2
Temperatura površine tla
14,6 °C

Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze.

38,8
Stepen-dani grejanja
2.979 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja.

36,0
Rizik od rečnih poplava
2,9 od 10
29,0
Udeo obnovljive električne energije
89,0 % ukupne proizvodnje
11,0
Zagađenje vazduha PM2,5
8,67 µg/m³
4,3
Energetska intenzivnost
1,71 MJ po dolaru BDP-a
4,1
Stepen-dani hlađenja
96,2 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja.

2,3
Indeks suše (SPEI)
0,54 (ispod 0: suvlje nego obično)
0,0
Pristup čistim gorivima
100 % stanovništva
0,0
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C
0 dana
0,0
Udeo uglja u električnoj energiji
0 % ukupne proizvodnje
0,0

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta

Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke

APA

Criora. (2026). Luksemburg: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/LUX

BibTeX

@misc{criora_atlas_LUX_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Luksemburg: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/LUX},
  urldate = {2026-11-13}
}

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.