+3,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,6 °C → +3,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,8 °C → +2,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Luksemburg: rizik 27 od 100, nizak.
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti





Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,9 | Rečna poplava | Nizak | |
| 1,9 | Epidemije | Slab | |
| 1,3 | Suša | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (4,6 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+17 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 9 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 860 mm, pa će porast do 2080. biti oko 2 % godišnje sume.
100%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 4%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
3. mesto od 9, računajući od najbezbednije
8. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
9. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Uvoz energije”: 110 % potrošnje energije za 2023. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 43,8, pa je razlika u odnosu na svet +56,2.
Rizik najviše podižu: Uvoz energije (100,0); Udeo obnovljive energije (78,7); Potrošnja energije po stanovniku (75,8); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0).
Uvoz energije 110 % potrošnje energije | 100,0 |
Udeo obnovljive energije 20,5 % ukupne energije | 78,7 |
Potrošnja energije po stanovniku 4.552 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 75,8 |
Emisije CO2 po stanovniku 10,6 t CO2e po stanovniku | 55,2 |
Temperatura površine tla 14,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 38,8 |
Stepen-dani grejanja 2.979 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 36,0 |
Rizik od rečnih poplava 2,9 od 10 | 29,0 |
Udeo obnovljive električne energije 89,0 % ukupne proizvodnje | 11,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 8,67 µg/m³ | 4,3 |
Energetska intenzivnost 1,71 MJ po dolaru BDP-a | 4,1 |
Stepen-dani hlađenja 96,2 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2,3 |
Indeks suše (SPEI) 0,54 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Vodna tela dobrog kvaliteta (100,0); Kapacitet brana (97,6); Projektovana promena godišnjeg oticaja (96,4); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Ugrožene vrste sisara (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0).
Vodna tela dobrog kvaliteta 0 % vodnih tela | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 97,6 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 96,4 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 94,4 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma visoka ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 82,8 |
Koeficijent zavisnosti od voda visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 71,4 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 71,4 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 70,5 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 67,1 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Šumska površina 34,5 % kopnene površine | 63,7 |
Zaštićena područja 39,1 % kopnene površine | 61,0 |
Poljoprivredno zemljište 51,7 % kopnene površine | 59,5 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 57,6 |
Indeks proizvodnje hrane 115 (2014-2016 = 100) | 54,1 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 45,1 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 43,4 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 41,8 |
Učešće u ekološkim sporazumima niska ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 36,4 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 35,9 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 29,4 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 23,1 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,44 % površine šuma | 16,9 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 5,6 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 4,4 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 4,2 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 3,96 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 4,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 1,4 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 0,21 % BDP-a | 0,5 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 0,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 0,0 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,01 % BND-a | 0,0 |
Ugrožene vrste sisara 0 vrsta | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,01 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za obrazovanje (75,9); Bolnički kreveti (70,3); Rast BDP-a (57,6); najmanje: Pothranjenost (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (0,0).
Izdaci za obrazovanje 8,45 % javne potrošnje | 75,9 |
Bolnički kreveti 3,95 na 1000 stanovnika | 70,3 |
Rast BDP-a 0,64 % godišnje | 57,6 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 5,4 od 10 | 54,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 51,5 % odraslih | 52,0 |
Gustina naseljenosti 259 st./km² | 50,9 |
Rast prihoda domaćinstava 3,19 % godišnje | 43,4 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,10 % svih prihoda | 42,9 |
Starenje stanovništva 15,8 % stanovništva | 40,5 |
Gini koeficijent 33,6 od 100 | 32,6 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 17,3 % stanovništva | 23,0 |
Stopa aktivnosti 74,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 22,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 14,9 % svih smrtnih slučajeva | 20,7 |
Stopa nezaposlenosti 6,34 % radne snage | 17,2 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 87,8 % stope aktivnosti muškaraca | 16,5 |
Ekonomska i socijalna prava 4,36 od 5 (5 = najbolje) | 12,7 |
Zavisnost od pomoći 1,1 od 10 | 11,0 |
Bezbednost hrane 0,9 od 10 | 9,0 |
Stopa fertiliteta 1,25 rođenja po ženi | 8,8 |
Očekivano trajanje života 83,2 godine | 4,9 |
Pristup sanitarnim uslovima 96,3 % stanovništva | 3,9 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,2 od 10 | 2,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,2 od 10 | 2,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,99 (1 = podjednako) | 2,0 |
Upis u osnovnu školu 99,2 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 1,0 |
Korisnici interneta 99,1 % stanovništva | 0,9 |
Bezbedna pijaća voda 99,7 % stanovništva | 0,4 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 2,20 na 1000 živorođenih | 0,2 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (83,2); Žene u parlamentu (45,1); Prijave patenata (37,1); najmanje: Fizička infrastruktura (1,0); Naučni radovi (6,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (8,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 1,07 % BDP-a | 83,2 |
Žene u parlamentu 35,0 % mesta | 45,1 |
Prijave patenata 175 na milion stanovnika | 37,1 |
Politička stabilnost 1,19 na skali od -2,5 do +2,5 | 26,1 |
Glas i odgovornost 1,60 na skali od -2,5 do +2,5 | 18,0 |
Kvalitet regulative 1,64 na skali od -2,5 do +2,5 | 17,1 |
INFORM indeks upravljanja 1,6 od 10 | 16,0 |
Vladavina prava 1,71 na skali od -2,5 do +2,5 | 15,8 |
Kontrola korupcije 1,93 na skali od -2,5 do +2,5 | 11,5 |
Efikasnost vlade 1,98 na skali od -2,5 do +2,5 | 10,5 |
Komunikaciona infrastruktura 1,0 od 10 | 10,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,8 od 10 | 8,0 |
Naučni radovi 1.792 na milion stanovnika | 6,0 |
Fizička infrastruktura 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (86,6); Lakoća poslovanja (43,3).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 86,6 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 43,3 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 28,0 |
Inovativnost veoma dobra pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 15,7 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Luksemburg: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/LUX BibTeX
@misc{criora_atlas_LUX_2026,
author = {{Criora}},
title = {Luksemburg: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/LUX},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.