Criora

Turska i susedi: klimatski rizici i rizici od katastrofa

Turska je domaćin klimatske konferencije UN COP31 u Antaliji od 9. do 20. novembra 2026. Najveći ukupni rizik u regionu ima Sirija (65 od 100), a najmanji Kipar (35).

Ukupni rizik
46 od 100 Srednji
Najjača opasnost
Zemljotres 9,3 od 10 na skali INFORM
Zagrevanje do 2050.
2,5-3,2°C u odnosu na 1970-2000: prvi broj ako emisije prestanu da rastu, drugi ako emisije nastave da rastu
Padavine do 2050-ih
za 3-11% manje tokom godine u velikim gradovima, ako emisije prestanu da rastu

Vreme u Antaliji tokom konferencije: prognoza pokriva sedam dana unapred, pa se vreme za svaki dan od 9. do 20. novembra može videti nedelju dana ranije.

Ove nedelje u Antaliji Otvorite Antaliju na mapi Pun profil rizika Turske

Šta se sada dešava u Turskoj

Zemljotresi, poplave, šumski požari i druge katastrofe u Turskoj.

El Ninjo

El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja. Tokom ranijih El Ninja vreme u Turskoj u ovo doba godine nije se primetno menjalo. Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje. Na koje još zemlje utiče El Ninjo

Koje pretnje su najozbiljnije?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

Ocena Opasnost Rizik
9,3 Zemljotres Opasan
9,0 Sukobi Opasan
6,0 Rečna poplava Visok
5,3 Epidemije Srednji
5,0 Cunami Srednji
4,6 Priobalna poplava Srednji
2,1 Suša Nizak
0,0 Vetar tropskih ciklona Slab

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

Vrućina, nestašica vode i šumski požari

Skala INFORM iznad ih ne ocenjuje; svaka je data prema izvoru koji je meri.

Vrućina
Od 32 najvećih gradova najtopliji dan 2025. godine bio je u gradu Batman: 45,3 °C; u 16 od njih bio je bar jedan dan topliji od 40 °C. To su vrednosti ERA5, arhive vremena Copernicusa, za okolinu svakog grada, pa pojedinačna meteorološka stanica može izmeriti i viši vrh.
Nestašica vode
Prema WRI Aqueduct, pritisak na vodne resurse je visok ili izuzetno visok u 22 od 29 velikih gradova za koje postoje podaci: tamo se svake godine zahvata više od 40% dostupne vode. To je mera potrošnje vode, a ocena suše INFORM iznad pokazuje nešto drugo: koliko često je suša pogađala useve i ljude.
Šumski požari
Od 2002. do 2023. sateliti su u Turskoj prosečno beležili oko 5.000 km² opožarene površine godišnje, 0,6% teritorije, uključujući paljenje strništa (GFED). Požari koji sada traju, viđeni sa satelita NASA (FIRMS), navedeni su iznad u delu „Šta se sada dešava u Turskoj” i prikazani na mapi.

Rizik i zagrevanje po zemljama

Ukupni rizik od 0 do 100 (što je viši, to je rizičnije) čini pet grupa: prirodne opasnosti i klima, pritisak na prirodu, ranjivost ljudi, slabost institucija i nespremnost zemlje za klimatske promene. Klimatski rizik obuhvata samo prvu od njih, pa može biti i viši i niži od ukupnog. Zagrevanje do 2050. odnosi se na prosečnu godišnju temperaturu, u odnosu na 1970-2000: prvi broj ako emisije prestanu da rastu, drugi ako emisije nastave da rastu. Na vrhu su zemlje sa najvećim ukupnim rizikom.

Zemlja Ukupni rizik Klimatski rizik Zagrevanje do 2050.
Sirija 65 52 2,6-3,3°C
Irak 56 68 2,6-3,5°C
Iran 54 58 2,4-3,4°C
Turska 46 48 2,5-3,2°C
Azerbejdžan 46 49 2,6-3,2°C
Jermenija 43 43 2,6-3,3°C
Bugarska 41 46 2,4-3,0°C
Gruzija 40 45 2,5-3,0°C
Grčka 39 37 2,3-2,9°C
Kipar 35 19 2,1-2,5°C

Preuzmite tabelu svih zemalja (CSV, slobodno za upotrebu uz navođenje Criora)

Najveći gradovi Turske

Glavne opasnosti svakog grada, one po kojima se najviše izdvaja među velikim gradovima sveta, i kako će se njegova klima promeniti do 2050-ih ako emisije prestanu da rastu. Prva je Antalija, domaćin konferencije, a ostali slede po broju stanovnika prema proceni UN, dok su na kraju gradovi za koje UN ne daje posebnu procenu.

Seizmička opasnost grada, od niske do veoma visoke, pokazuje koliko jako se čvrsto tlo tamo može zatresti otprilike jednom u 475 godina, prema svetskoj karti GSHAP iz 1999, najnovijoj slobodno dostupnoj, nastaloj pre zemljotresa 2023; meko tlo, na primer rečni nanos, trese jače. Ocena zemljotresa za celu Tursku navedena iznad data je po drugoj skali: INFORM procenjuje koliko stanovnika zemlje živi tamo gde su mogući jaki zemljotresi.

U periodu 2041-2060 u odnosu na 1991-2020, ako emisije prestanu da rastu

Antalija Zemljotresi: razorni potresiVrućina: do 42,9 °C u 2025. godini Leti danju: za 2,3°C toplije Padavine tokom godine: za 11% manje Gde je takva klima danas: ni u jednom drugom velikom gradu; najsličnija klima: Kordoba (Španija)
Istanbul Zemljotresi: veoma jaki potresi Leti danju: za 2,0°C toplije Padavine tokom godine: za 6% manje Gde je takva klima danas: Split (Hrvatska)
Ankara Zemljotresi: veoma jaki potresiVrućina: do 39,9 °C u 2025. godini Leti danju: za 2,6°C toplije Padavine tokom godine: za 4% manje Gde je takva klima danas: Kirikale
Izmir Zemljotresi: razorni potresiVrućina: do 40,5 °C u 2025. godini Leti danju: za 2,3°C toplije Padavine tokom godine: za 8% manje Gde je takva klima danas: ni u jednom drugom velikom gradu; najsličnija klima: Adana
Bursa Zemljotresi: razorni potresi Leti danju: za 2,3°C toplije Padavine tokom godine: za 6% manje Gde je takva klima danas: Balikesir
Adana Vrućina: do 45,3 °C u 2025. godiniZemljotresi: veoma jaki potresi Leti danju: za 2,4°C toplije Padavine tokom godine: za 10% manje Gde je takva klima danas: ni u jednom velikom gradu
Gazijantep Vrućina: do 43,5 °C u 2025. godiniZemljotresi: veoma jaki potresi Leti danju: za 2,6°C toplije Padavine tokom godine: za 9% manje Gde je takva klima danas: Šanliurfa
Konija Zemljotresi: veoma jaki potresi Leti danju: za 2,6°C toplije Padavine tokom godine: za 8% manje Gde je takva klima danas: Kabul (Avganistan)
Dijarbakir Vrućina: do 45,1 °C u 2025. godiniZemljotresi: veoma jaki potresi Leti danju: za 2,6°C toplije Padavine tokom godine: za 4% manje Gde je takva klima danas: Šanliurfa
Mersin Zemljotresi: jaki potresi Leti danju: za 2,3°C toplije Padavine tokom godine: za 10% manje Gde je takva klima danas: ni u jednom velikom gradu
Prikaži još 22 grada

Ograničenja ovih podataka

  • Ocena zemlje je prosek za celu zemlju; stranica svakog grada daje podatke za taj grad.
  • Zagrevanje je proračun klimatskih modela, a ne prognoza za određenu godinu. Za zemlju se odnosi na prosečnu godišnju temperaturu u odnosu na 1970-2000, prvo ako emisije prestanu da rastu, pa ako emisije nastave da rastu; za grad na letnje dnevne maksimume ako emisije prestanu da rastu, u odnosu na 1991-2020, pa ne obuhvata zagrevanje iz godina između njih.
  • Klizišta i šumski požari se ovde ne ocenjuju.

Ocene Svetske banke, INFORM-a i ND-GAIN-a; zagrevanje iz modela CMIP6; opasnosti i klima svakog grada iz izvora na njegovoj stranici.